Sorumutu Konsellu Ministru Loron 18 Abril 2012

IV GOVERNU KONSTITUSIONÁL

SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTRU

..........................................................................................................................................................

KOMUNIKADU IMPRENSA

Sorumutu Konsellu Ministru Loron 18 Abril 2012

Konsellu Ministru hala’o sorumutu iha kuarta-feira ne’e, loron 18 fulan Abríl 2012, iha Sala Sorumutu Konsellu Ministru nian, iha Palásiu Governu, Dili, no aprova ona:

1.  Dekretu-Lei ne’ebé aprova Estatutu Inspesaun Jerál Ministériu Edukasaun nian

Inspesaun Jerál Edukasaun, prevista iha Lei Orgánika Ministériu Edukasaun nian, maka servisu ida ne’ebé halo parte administrasaun direta Ministériu Edukasaun nian ho importánsia estratéjika la’ós de’it iha ámbitu fó apoiu ba kontrolu dixiplinár dosente no la’ós-dosente sira iha setór edukativu, maibé mós ba inspesaun no fiskalizasaun administrativa no finanseira kona-ba sira nia servisu sira nomós no apoiu ba monitorizasaun, fiskalizasaun no inspesaun, ba implementasaun polítika edukativa sira, liuliu buat hirak ne’ebé mak iha relasaun ho eskola sira no kualidade hanorin nian.

Nune’e, Governu regulamenta servisu importante kontrolu atividade administrasaun setór edukativu nian ida ne’e atu garante koordenasaun ne’ebé presiza ho lejizlasaun ne’ebé vigora hela kona-ba Estatutu Funsaun Públika, Inspesaun Jerál Estadu, Komisaun Anti Korrupsaun no Komisaun Funsaun Públika nian.

2. Dekretu-Lei ne’ebé aprova rejime Jurídiku akreditasaun no avaliasaun sistema edukasaun pré-eskolár no ensinu báziku no sekundáriu nian

Diploma ida ne’e hakarak fó ba setór edukasaun kuadru lejizlativu jerál ida hodi hetan akreditasaun no avaliasaun ba sistema edukasaun  no ensinu la’ós superiór no sei operasionaliza husi regulamentasaun espesífika ba intervensaun sira ne’ebé  la hanesan.

Nune’e, estabelese ona norma koerente lubuk ida atu define mekanizmu akreditasaun no avaliasaun nian kona-ba estabelesimentu edukasaun pré-eskolár no ensinu báziku no sekundáriu, públiku, partikulár ka kooperativu sira no tau iha konsiderasaun, adaptasaun limite razoável sira hosi estabelesimentu mak iha ona no funsiona hela.

Ho sistema akreditasaun no avaliasaun ida ne’e, importante  tebe-tebes atu asegura kualidade, koerénsia no konsisténsia sistema hanorin nian.

3. Rezolusaun Governu nian ne’ebé harii Akademia Arte no Indústria Kriativa Kultura Timor-Leste nian

Tuir Polítika Nasionál ba Kultura, ne’ebé hetan aprovasaun iha Konsellu Ministru iha fulan Setembru tinan 2009, “kriasaun Akademia Arte no Indústria Kriativa Kulturál sira korresponde ho hanoin Governu nian katak kriasaun artístika fundamentál tebes atu hametin valór sira liberdade, solidariedade no pluralizmu krítiku nian iha sosiedade timór nian. Ezisténsia Akademia Arte no Indústria Kriativa Kultura nian sei loke dalan atu dezenvolve formasaun téknika no artístika, no funsiona mós nu’udar sentru dinamizadór investigasaun kona-ba arte sira iha Timor-Leste”.

Sei sai hanesan responsabilidade Estadu nian atu proteje no valoriza patrimóniu kulturál hanesan instrumentu demokratizasaun nian kona-ba asesu ba kultura no hanesan elementu fundamentál iha prosesu konsolidasaun identidade no soberania nasionál nian. Ho konsiderasaun ida katak Ensinu no promosaun arte sira tenke realiza ho objetivu boot ida maka kria sosiedade ida ne’ebé justa no igualitária, hodi asume diversidade kulturál nu’udar prinsípiu umanitáriu no dezenvolvimentu fundamentál sira nian, Governu rekoñese katak Sekretaria Estadu Kultura nian mak iha kompeténsia atu asegura enkuadramentu legál ne’ebé importante tebes ba kriasaun Akademia Arte no Indústria Kriativa Kultura Timor-Leste nian sira oinmai.

Aprovasaun kona-ba orientasaun estratéjika no regulatória ba ensinu arte nian iha Timor-Leste, nu’udar ferramenta fundamentál defeza no konsolidasaun unidade no identidade nasionál nian sira, sei hatuur hanesan substánsia iha dokumentu estratéjiku no estatutu sira husi Akademia, ne’ebé daudaun ne’e iha hela faze preparasaun nian.

4. Rezolusaun Governu nian ne’ebé aprova Polítika Nasionál ba Inkluzaun no Promosaun direitu ema defisiente sira nian

Polítika Nasionál ba Inkluzaun no Promosaun Direitu Ema defisiente sira nian define área intervensaun no estratéjia sira hosi Departamentu governu nian no organizmu estadu nian ida-idak, ho hanoin atu garante partisipasaun tomak husi ema defisiente sira iha komunidade.

Polítika ida-ne’e hakarak, atu halakon diskriminasaun oioin ne’ebé bazeia ba defisiénsia atu nune’e bele garante respeitu efetivu kona-ba direitu ema defisiénte sira nian no partisipasaun tomak iha família no komunidade nia leet.

Nu’udar ita hatene katak, iha tinan 2010, Governu  ona grupu traballu multidisiplinár ida atu estuda no elabora projetu ida kona-ba Polítika Nasionál ba Defisiénsia, no ninia rezultadu mak dokumentu ida ne’e, ne’ebé Konsellu Ministru aprova tiha ona.

5. Dekretu-Lei ne’ebé aprova Rejime Tranzitóriu Seguransa Sosiál Estadu nian

Atu haree hikas fali Aprovasaun Rejime Tranzitóriu Seguransa Sosiál nian kona-ba idade boot,  invalidés no Mate, ba traballadór Estadu nian sira iha fulan Fevereiru liubá ne’e, diploma ida ne’e define prosedimentu hirak ne’ebé presiza atu selu pensaun hirak ne’ebé prevista iha rejime ne’e, ne’ebé reprezenta Inísiu husi funsionamentu sistema seguransa sosiál nian ida iha Timor-Leste.

   Ba leten