Komisaun Anti-Korupsaun – KAK

Ses. 12 marsu 2010, 19:19h
CAC_pub

Aprova tiha ona iha loron 29 fulan Juñu tinan 2009 husi Parlamentu Nasionál, lei ne’ebé kria Komisaun Anti-Korupsaun, hakarak konsede atu Estadu iha polísia kriminal espesializada, independente, iha ninia atusaun sei hala’o de’it tuir kritériu ne’ebé legál no objetivu, iha artikulasaun ho autoridade kompetente, indispensável tebe-tebes ba nia kredibilidade nu’udar mekanismu hodi kombate korupsaun.

Korupsaun fenóminu ne’ebé iha konsekénsia negativa ba vida sosiál no ekonómika no afeta ba fundamentu Estadu Direitu Demokrátiku no ho esforsu  ida ne’e, IV Governu Konstitusionál hakerek no hato’o ba Parlamentu Nasionál, kuadru legál ida ba Komisaun Anti-Korupsaun (KAK).

Ida ne’e nu’udar ezemplu ida klaru hosi Governu kona-ba étika, responsabilidade no transparénsia iha governasaun tuir prinsípiu ne’ebé konsagra tiha ona iha Konstituisaun, hodi reflete ba espíritu Konvensaun Nasoens Unidas kontra Koupsaun.

KAK adopta tiha ona modelu ida independente, hodi respeita ba prinsípiu boa governasaun, informa ba Parlamentu no independente lolós hosi Xanana Gusmão nia Ezekutivu. Iha kbit atu hahú no konduz investigasaun kriminál ba kazu korupsaun, tuir estabelese tiha ona iha kódigu kriminál. Maibé iha mós knar atu  fó edukasaun no sensibilizasaun públiku, hodi identifika no promove medida hirak ne’ebé atu previne korupsaun.

Adérito de Jesus mak naran ida ne’ebé hetan votasaun husi Parlamentu Nasionál ba Komisáriu KAK. Hetan respeitu no rekoñesidu tanba, entre sira seluk, nu’udar ajente ida importante iha redasaun Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste, nu’udar mós advogadu, akadémiku no ativista ba Direitus Humanus no ema ida  iha prinsípiu no kapasidade atu atua ho forma independente, Adérito de Jesus simu tiha ona knar hanesan Komisáriu hahú kedas iha fulan Fevereiru.

Ida ne’e hanesan inisiativa ida Governu nian ba dala uluk lideradu hosi Kay Rala Xanana Gusmão, tuir liafuan ne’ebé hato’o hosi porta-voz Governu nian, Ágio Pereira, “fiar katak Timor-Leste bele konsege hatan ba dezafiu hirak ne’ebé sériu liu iha independénsia nasionál, liu hosi adopsaun polítika ba kombate korupsaun, ne’ebé Komisaun Anti-Korupsaun nu’udar ezemplu ida”.

   Ba leten