Sorumutu Konsellu Ministru nian iha loron 25 fulan Maiu tinan 2011

GOVERNU KONSTITUSIOLNÁL IV

SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTRU

.........................................................................................................................................

KOMUNIKADU BA IMPRENSA

Sorumutu Konsellu Ministru nian iha loron 25 fulan Maiu tinan 2011

Konsellu Ministru hala’o sorumutu iha loron Kuarta ne’e, loron 25 fulan Maiu tinan 2011, iha Sala Sorumutu Konsellu Ministru nian, iha Palásiu Governu, iha Dili, no halo aprovasaun ba:

1. Dekretu-Lei ne’ebé kria TIMORGAP – Timor Gás & Petróleo, E.P.

Konsellu Ministru aprova ona kriasaun ba TIMORGAP – Timor Gás & Petróleo E.P. (TIMORGAP, E.P.), ho finalidade atu hela no jere, ho enkuadramentu ida no prinsípiu sira ho natureza emprezariál, ativu sira propriedade Estadu Timor-Leste nian iha setór minarai tuir lei haruka. Empreza públika sei hala’o nia atividade komersiál sira kona-ba setór minarai.

Knaar hirak ne’ebé mak uluk hala’o ona husi órgaun administrasaun direta ne’ebé responsável ba minarai, iha Sekretaria Estadu Rekursu Naturál nia laran, kona-ba atividade sira ne’ebé emprezariál, maibé agora sei transfere fali knaar hirak ne’e ba TIMOR-GAP, E.P. tuir diploma ida ne’e no nu’udar empreza públika, órgaun Governu nian ne’ebé sai nu’udar autoridade legál ba asuntu ida ne’e mak sei iha podér atu halo kontrolu legalidade nian ba ninia lala’ok sira.

TIMOR-GAP, E.P. bainhira hala’o nia atividade ekonómika hirak ne’e, nia sei kumpri nafatin, no kompromete atu proteje Saúde, Seguransa no Ambiente no promove Responsabilida Sosiál.

2. Dekretu-Lei kona-ba Importasaun Veíkulu sira

Diploma ida ne’e atu hodi regula kondisaun no prosedimentu sira kona-ba importasaun veíkulu sira. Dekretu-Lei ne’e, hanesan regulamentasaun ida ne’ebé importante bainhira atividade ida ne’e bele hamosu promosaun ba dezenvolvimentu ekonómiku.

Define ona karaterístika veíkulu sira nian ne’ebé atu importa mai Timor-Leste, ho hanoin ida atu proteje konsumidór no meiu ambiente. Nunu’e mós estabele ona sistema préviu autorizasaun kona-ba importasaun veíkulu sira nian atu bele halo kontrolu efikás kona-ba operasaun sira importasaun nian no estabele sistema ida ne’ebé bele halo verifikasaun ba veíkulu sira ne’ebé lori ba País sei respeita karaterístika téknika hirak ne’ebé define tiha iha lei.

3. Proposta Lei ne’ebé aprova Rejime Tranzitóriu Seguransa Sosiál nian

Diploma ida ne’e estabelece rejime tranzitóriu ida kona-ba seguransa sosiál, liuliu atu garante traballadór Estadu nian no familiár sira ne’ebé depende ba sira, nia nesesidade bázika protesaun sosiál nian. Maske sei sai nu’udar hela tranzitóriu, maibé rejime ida ne’e sei hahú hala’o rejime ida kona-ba seguransa sosiál iha Timor-Leste no sei sai nu’udar pasu dahuluk ba dezenvolvimentu sistema universál ida nian.

Elabora ona rejime ida ne’e ho baze ba proposta hosi Grupu Traballu Interministeriál, ne’ebé hetan aprovasaun tiha ona iha Konsellu Ministru iha tinan 2010, ne’ebé determina katak rejime tranzitóriu seguransa sosiál nian ne’e tenke tuir modelu sistema úniku no repartisaun simples nian.

Diploma ida ne’e sei asegura direitu traballadór Estadu nian atu hetan pensaun bainhira to’o ona ferik no katuas, pensaun tanba invalidés no pensaun sobrevivénsia (bainhira traballadór mate) ba familiár sira ne’ebé depende ba  traballadór Estadu nian ne’e.

Konsellu Ministru halo mós análize kona-ba:

1. Polítika ba Enerjia Rurál no Eletifikasaun Rurál

Sekretaria Estadu Polítika Enerjétika aprezenta ona Projetu kona-ba Polítika Eletrifikasaun Rurál ba Konsellu Ministru ho objetivu atu halo enerjia renovável hanesan fonte esensiál ba rendimentu komunidade rurál sira nian. Halo konsumu ba enerjia ida ne’e atu hodi bele hadi’a di’ak liután  kualidade moris komunidade sira nian iha nível sosiál, ekonómiku no kulturál hanesan fatór importante atu País ne’e bele kontinua dezenvolve ho forma ne’ebé estável, armoniza no demokrátika.

   Ba leten