Primeiru-Ministru finaliza Konsulta PEDN iha sub-distritu Laulara

Seg. 20 setembru 2010, 18:13h
Laulara_PORTAL

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hahú nia viajen bá iha distritu no sub-distritu sira iha Timor-Leste laran tomak iha fulan Abril 2010, hodi hala’o konsultas nasionais kona-ba Planu Estratéjiku ba Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) no iha loron 11  fulan Setembru 2010 finaliza ona konsulta PEDN ne’e iha sub-distritu Laulara, distritu Aileu.

Hanesan Primeiru-Ministru hato’o dala barak ona iha ninia konsultasaun, PEDN hanesan mapeamentu estratéjiku ida ba futuru, ne’ebé kobre períodu 2010 to’o 2030, ho objetivu atu lori Timor-Leste ba futuru ida prospéru.

Administradór sub-distritu Laulara Abílio Alves relata ba Primeiru Ministru katak: “Jiografikamente sub-distritu Laulara iha suku lima (5) aldeia rua nulu resin tolu, totál populasaun 6.050 ho nia luan  87.3km2. Parte lorosa’e baliza ho sub-distritu Remexio, loromonu ho sub-distritu Liquiça no Ermera. Parte tasi ho sub-distritu Cristo Rei no Vera Cruz, distritu Díli, no parte sul baliza ho sub-distritu Liquidoe no Aileu.

Iha fatin hanesan Xefe suku sira hato’o mós  preukupasaun povu nian durante ne’e iha sub-distritu Laulara, katak povu persija atu hadia estrada, halo pengerasan ka fui aspal, hadia valeta, eletrisidade,  be mos,  persija halo uma sosiál ba idosus, faluk, oan kiak ho aleizadu, tanba agora sira hela iha uma ne’ebé kondisaun ladiak, sira persija solar panél, persija mákina dulas café kulit mean, tanba populasaun barak mak iha café, persija kareta ambulansia ida ba sentru saúde sub-distritu hodi tula moras, persija loke sentru treinamentu komputadór, inglés ba juven sira. Aleinde ne’e hosi reprezentante feto sira persija mákina kustura ba grupu Organização de Mulheres Timorenses (OMT) sira iha sub-distritu Laulara.

Hatán ba preukupasaun hosi lidér komunitária sira nian ne’e Primeiru-Ministru esplika “Ita ukun aan tinan sanulu resin ida (11) maibé povu sedauk sente ukun rasik aan lolos, tanba ne’e mak planu ida ne’e estabelese vizaun kona-ba dezenvolve ekonomia ida ne’ebé moderna no diversifikada, ho infra-estruturas ne’ebé ho kualidade di’ak, inklui estradas, bee, eletrisidade, portus no telekomunikasoens. Agrikultura subsistênsia ka ne’ebé hodi hadau de’it moris, tenke troka ho agrikultura komersiál, atu bele aumenta rendimentus ba tempu naruk i ba komunidades tomak, no mós prodúz rasik hahán ba populasoens. Ita nia  Estadu Timor-Leste moris ona iha períodu ne’ebé hakmatek tebes, tanba ne’e Estadu nia obrigasoes atu halo Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian hanesan veíkulu ka meiu ida ne’ebé ita bele utiliza hodi atinji ita nia metas no aspirasoens ba aban-bain rua hanesan nasaun ida.

Iha konsultasaun Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) badala ikus nian ne’e partisipa mos hosi membrus IV Governu Konstitusionál no deputadu AMP iha Parlamentu Nasional.

   Ba leten