PEDN liberta povu hosi kiak no mukit

Kua. 15 setembru 2010, 12:17h
Dom_Aleixo_PORTAL

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hala’o konsulta ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN), iha sub-distritu Dom Aleixo ba loron datoluk iha distritu Díli, semana kotuk liubá, loron 3 fulan Setembru tinan 2010.

Dahuluk Primeiru-Ministru ho nia komitiva simu diretamente hosi komunidade sub-distritu Dom Aleixo tuir kultura iha ponte mota Komoro no akompaña drum band hosi estudante eskola São Pedro, hodi ba to’o iha fatin konsulta PEDN, bainhira to’o iha fatin konsulta nian, Primeiru-Ministru, ne’ebé simu mós hosi lia nain sira hodi lok buah-malus, tabaku no batar-kulit hanesan tradisaun ema Timor-Leste nian ne’ebé bainhira bainaka mai halo vizita tenke lok uluk hodi kria amizade.

Iha okaziaun ne’e, Administradór sub-distritu Dom Aleixo, Luis Maria da Silva Mota, hato’o estrutura sub-distritu Dom Aleixo nian ne’ebé forma hosi Suku 4 hanesan, suku Bairo-Pite, Komoro, Fatuhada no Kampu Alor. Jeografikamente lokaliza iha área urbana sidade Díli ho nia divizaun administrativa hanesan, parte norte baliza ho sub-distritu Vera Cruz no oeste ho Tibar, sub-distritu Bazartete, distritu Likisa, sul ho tasi no leste nafatin ho sub-distritu Vera Cruz, móris populasaun lor-loron nian iha área hanesan agrikultura, hortikultura no fila liman.

Problema sira importante ne’ebé mak identifika hanesan, okupasaun rai no uma Estadu ilegalmente hosi populasaun, problema entre grupu arte marsiál sira hodi hamosu problema hamtauk povu no kria instabilidade, reforsa lei arte marsiál no la iha kampu servisu.

Alende problema sira ne’e, iha mós rekomendasaun hosi Administradór sub-distritu mak hanesan, husu ba Governu atu kria kampu servisu barak liután iha distritu sira hodi minimiza deslokasaun ema mai sidade, husu ba Ministériu Agrikultura no Peskas, Diresaun Floresta atu ajuda prepara ai-horis hodi iha tinan 2011 halo reflorestasaun iha foho-leten no husu ba Ministériu Infraestrutura, Diresaun Kontrolu Estrada no Ponte atu fó atensaun ba mota Maloa no halo konstrusaun ba moru mota Maloa hodi mai to’o ponte Bairro-Pite no barreira ba mota Komoro.

Nune’e mós xefe Suku nain haat no reprezentante joven hosi área refere hato’o sira nia preokupasaun ne’ebé povu enfrenta hanesan, klinika ne’ebé uluk iha tiha ona, maibé agora laiha, kria mapa suku ida-idak nian, estrada ba iha aldeia laiha, loke eskola sekundária públika, problema merenda eskolar, sistema kontrola fós marka MTCI, bee-mos, sistema data naran terseira-idade, fatin-lixu, kondisaun eskola primária no pre-sekundária públika, kondisaun merkadu Komoro, aumenta polísia komunitária, revew Lei Imigrasaun, estatu rai, governu halo uma ba feto-faluk sira, maibé mane asuwain sira ne’ebé faluk Governu lahalo uma, halo luan kampu área portu povu aldeia 4 atu lori ba tau iha ne’ebé.

Antes Primeiru-Ministru, atu hato’o resposta dahuluk sei halo reflesaun badak kona-ba prosesu ukun-an ninian hahú hosi tinan 1975 to’o tinan 2002, katak liu hosi dalan ne’ebé naruk hodi rezulta povu mate barak hafoin, loron aban Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian fó sai kona-ba rezultadu konsulta populár iha loron 4 fulan Setembru, tinan 1999 liubá.

“Nune’e mós, iha tinan 2001 rai barak mai ho ita hamutuk hodi harii fundasaun Estadu nian, hafoin harii tiha administrasaun mós sei mamuk, foin la’o hakaat neneik iha tinan 2006 mosu fali problema bo’ot, nune’e hau husu ba ita hotu atu hado’ok-an hosi hahalok at sira ne’ebé atu sobu ukun-an ida-ne’e”.

No labele uza tempu hanesan kesempatan iha kesempitan hanesan uma ahi han iha tinan 1999 ema nain 4 mak halo rejista hodi hetan ajuda no Estadu hasai osan barak, to’o ona tempu atu hapara problema no hakarak iha konfiansa ba futuru dezenvolvimentu, kona-ba preokupasaun sira ne’ebé ohin hato’o buat sira-ne’e integradu hotu hodi dudu ba iha infraestrutura bázika.

Akompaña Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, iha konsulta PEDN mak hanesan, Vise-Ministru Finansas, Rui Manuel Hanjam, Sekretáriu Estadu Agrikultura, Marcos da Cruz, Sekretáriu Estadu Obras Públika, Domingos Caeiro, Sekretáriu Estadu Eletrisidade, Bee-mos no Urbanizasaun, Januário Pereira no estrutura distritu Díli nian sívil no militár tomak.

   Ba leten