“PEDN kontempla infraestrutura bázika ne’ebé povu presija ”

Seg. 13 setembru 2010, 10:17h
PEDN Cristo Rei_2_PORTAL

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hala’o konsulta ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN), iha sub-sistritu Cristu Rei, distritu Díli, iha loron 31 fulan Agostu.

Primeiru-Ministru simu deretamente hosi strutura administrasaun lokal distritu Díli nian no akompañha hosi komandante estasaun polisia distritu Díli, iha edifisiu Administrasaun sub-distritu Cristu Rei nia oin hodi hakat ba troka hatais kultura, hafoin akompanha ho formatura hodi ba to’o iha fatin konsulta PEDN.

Antes Administradór sub-distritu hato’o nia relatóriu, dahuluk, Primeiru-Ministru sei koa bolu ne’ebé prepara ona hosi komunidade suku 7, akompañha loke sampanha hosi strutura administrasaun lokal distritu Díli no lider komunitáriu nain hitu iha sub-distritu Cristu Rei. Hafoin ne’e Administradór sub-distritu Cristu Rei, Simplício dos Santos Mendonça, hato’o relatóriu jeográfika ba Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão ho komitiva mak hanesan, sub-distritu Cristu Rei, iha suku 7, hanesan suku Bekora, Kamea, Kuluhun, Bidau Santa Ana, Metiaut, Hera no suku Balibar, total aldeia iha sub-distritu Cristu Rei, 51.Baliza mak hanesan, suku Bekora baliza ho Balibar no sub-distritu Remisiu, Kamea baliza ho Hera no sub-distritu Remisiu, Kuluhun baliza ho sub-distritu Nain Feto, Bidau Santa Ana baliza ho Kuluhun, Metiaut baliza ho Santa Ana no Hera, Hera baliza ho sub-distritu Metinaru no suku Balibar baliza ho sub-distritu Remisiu, populasaun hamutuk feto-mane 41. 441, tuir rejultadu aloramentu iha tinan 2004.

Vida móris populasaun nian hanesan, agrikultór, peska, no negósiu. Potensia iha área sub-distritu Cristu Rei, túrizmu, peska, natar no modo, problema ne’ebé sub-distritu Cristu Rei hasoru mak hanesan, infraestrutura, saúde, edukasaun, agrikultura, sosiais, siguransa no kondisaun sede suku.

Nune’e mós Administradór sub-distritu Cristu Rei, hodi povu nia naran hato’o rekomendasaun ba Sua Exelénsia Primeiru-Ministru, katak, povu sub-distritu Cristu Rei hamri’ik iha ita bo’ot nia kotuk hodi dada kadoras mina rai mai ita nia rain hodi fó servisu ba ita nia povu sira.

Aleinde preokupasaun ne’ebé hato’o hosi Administradór, lider komunitáriu sira mós haforsa liu tan situasaun povu nian ne’ebé infrenta iha baze mak hanesan, kondisaun estrada, baleta, parede ka bronjong ba mota, ponte liga mota, inundasaun, fatin lixu, bee mós, postu sanitáriu publiku, material peska, postu klinika, uma sosial ba ferik no katuas, aumenta polisia komunidade, transporte ba polisia, aumenta pesoál saúde, situasaun hasai povu hosi área tasi ibun Metiaut, projetu fó ba kompañia hosi suku, kondisaun simiteiru nakonu, naran terseridade la iha, tau matan ba eis Falentil ne’ebé la iha servisu no labele lori emigrante hosi nasaun sluk mai iha ita nia rain.

Relasiona ho kestaun sira ne’ebé hato’o, Primeiru-Minitsru, Kay Rala Xanana Gusmão, hateten katak, ita presija halo reflesaun kona-ba tinan 11 refrendu ne’ebé povu ida ne’e mak lori pregu no lapijeira ba tu’u hodi ba tesi distinu rai Timor-Leste nian. “Tanba ne’e mak ohin hau mai iha ne’e, atu husu ba imi kona-ba saida mak povu husu tiha ona iha tinan 2001 katak, ukun an tiha ona no agora hakarak hemu bee mós, hela uma diak, ahi tama uma, estrada diak, ponte iha, eskola ba labarik sira… nune’e mak atu ba oin tenke hadok an hosi problema sira hanesan iha tinan 2006, hodi nune’e ita bele haree ba povu nia móris no lao ba oin, selae ita la hakat ba oin no móris mak hanesan ne’e deit”.

Nune’e mós Primeiru Ministru, akresenta tan katak, “iha tinan 2002 Timor oan ho Nasoens Unidas hamutuk atu hari’i fundasi Timor nian mak, hanesan iha tinan 2003 karik hari tiha ona balun, maibe la iha, tanba ita infrenta fatór rua hanesan, dahuluk, iha fulan Setembru Estadu Timor-Leste tenke hari’i no kria tan instituisaun estadu nian no ida seluk mak osan mós la iha.Maibe agora tempu to’o ona atu halo reflesaun ba muda Planu Estratéjiku 2010, reflesaun ba konsulta popular tinan 11 liu ona no reflesaun ba ukun an tinan 8, tanba ne’e PEDN kontempla infraestrutura bázika sira ne’ebé povu presija no haree ba kondisaun sira hodi liga ho osan estadu nian rasik”.

Iha okaziaun ne’e mós PM subliña kona-ba “parseru Governu nian mak emprejariu sira atu maneja osan estadu nian liu hosi projetu, maibe tenke halo ho diak no kolidade atu povu sira bele sente ukun an, laos halo sabraut hodi buka manan no ba pasiar ba Bali no Surabaya. Tanba ne’e projetu estrada nasional sei fó ba kompañia internasional ne’ebé iha koalidade no liu ona hosi kriéria iha nasaun seluk, atu nune’e bele halo ho diak no durasaun ba tinan naruk”.

Akompañha Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, iha konsulta PEDN mak hanesan, Ministru Túrizmu, Komérsiu no Indústria, Gil Alves, Vise Ministra Infraestrutura, Rui Hanjam, Administradór Distritu Díli, Ruben Braz no Inspetur Polisia Distritu Díli, Pedro Belo.

   Ba leten