Primeiru-Ministru inaugura pavillaun Timor nian iha Bienál Veneza

Sab. 20 abril 2024, 09:47h
438101178_293420893814246_3447543220622853655_n

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hetan akompañamentu husi Ministru Juventude, Desportu, Arte no Kultura, Nelyo Isaac Sarmento, no Sekretáriu Estado Arte no Kultura, Jorge Soares Cristovão, inaugura Pavillaun Timor-Leste nian iha edisaun da-60 Bienál Veneza nian, iha loron 19 fulan-abril tinan 2024, iha Itália.

438163111_293420240480978_1406198190202980880_n

Bienál ne’e sei extende to’o loron 24 fulan-novembru tinan 2024, konta ho partisipasaun husi nasaun 90 inklui Timor-Leste, ne’ebé aprezenta foin ba hahuluk iha eventu mundiál arte nian ne’ebé prestijiadu. Migrasoins, hanoin kona-ba identidade no funu ne’ebé marka espozisaun sira iha espozisaun kontemporáneu ne’ebé boot-liu iha mundu ida-ne’e, no tema ba tinan ida-ne’e “Ema estranjeiru iha fatin hotu -hotu”.

438129486_293421380480864_6183666067062879377_n

Espozisaun Timor-Leste nian, ho títulu “Rei no Labele Ko’alia”, (“Rei no Labele Konta”), prepara husi artista Maria Madeira, fó omenajen ba forsa no reziliénsia husi feto timoroan sira durante okupasaun Indonesia. Pavillaun ne’e aprezenta obra ho eskala ne’ebé boot iha tais ne’ebé dezeñadu ho marka ne’ebé halo hosi bua fuan, pigmentu natural (kór-rahun, buat ne’ebé fó kór) no performance ida ne’ebé esplora “trauma, esperansa no kura”. Aleinde obra prinsipál ho kuadradu besik metru 25, sei aprezenta forma espresaun artístika oioin, hanesan instalasoins, vídeo no performance sira.

438664261_293420123814323_5491923142599364235_n

Serimónia abertura ne’e konta mós ho prezensa husi ema turista no timoroan barak, nune’e mós diplomata sira, inklui mós Embaixadora Timor-Leste nian iha Vatikanu, Chloé Silvia Tilman Dindo, no Embaixadór Timor-Leste nian iha Bruxelas Jorge Trindade Camões, no reprezentante importante sira seluk.

438101178_293420893814246_3447543220622853655_n

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão iha ninia diskursu espresa ninia “orgullu” no “priviléjiu espesiál” iha “inaugurasaun ba espozisaun dahuluk Timor-Leste nian iha Bienál Veneza”, “tinan ruanulu-resin-lima hafoin povu timoroan vota ba referendu ne’ebé tulun husi Nasoins Unidas hodi restaura independénsia”.

“Ami-nia kultura no patrimóniu ne’ebé diferente ne’e maka halibur timoroan durante ami-nia luta ba rezisténsia no kaer-metin ami--nia mehi ba liberdade” no “husikedas independénsia, ami-nia kultura no ami-nia narrativa sai ona parte integrante ida husi ami-nia esforsu hodi hari pás no Estadu”, dehan Xanana Gusmão.

438717352_293420550480947_7085140397869553017_n

Xefe Governu afirma mós katak “to’o ona iha momentu atu promove ami-nia kultura hamutuk ho mundu” “arte labele kona-ba tempu pasadu de’it – arte tenke hakuak mós futuru no potensiál ami-nia nasaun nian”.

Xanana Gusmão salienta katak “istória okupasaun nian difisil atu konta “, “maibé, Maria Madeira konsege kapta nakukun funu nian, nune’e mós podér rekonsiliasaun no posibilidade ba esperansa”. “Arte Maria Madeira nian inkorpora tradisaun permanente ami-nia povu nian ba obra kontemporánea sira ne’ebé nakonu ho lia-loos no beleza”.

438669812_293421110480891_2630209518220592655_n

Hakotu ninia intervensaun hodi manifesta serteza katak “espozisaun ida-ne’e sei sai inspirasaun ida ba artista timoroan sira no sei promove dezenvolvimentu arte kontemporáneu”, no katak “maske ida-ne’e foin dahuluk ba ami-nia nasaun partisipa iha Bienál Veneza, ami hein katak sei partisipa tan espozisaun barak iha futuru atu nune’e ami bele selebra ami-nia nasaun no fahe-lisuk ami-nia istória ho mundu”.

438712507_293420153814320_492600212204891269_n

Sektáriu Estadu Arte no Kultura Jorge Soares Cristovão, destaka importánsia husi momentu ida-ne’e ba nasaun no reafirma kompromisu Governu Timor-Leste nian atu promove arte no kultura hanesan pilár dezenvolvimentu nasionál. Agradese mós ba Primeiru-Ministru ba konfiansa ne’ebé fó ba ekipa no artista Maria Madeira, hodi fó énfaze potensiál hosi partisipasaun ida-ne’e atu 438162996_293420143814321_7226645698593547958_n dudu ba oin turizmu no ekonomia kriativa nasaun nian.

   Ba leten