Primeiru-Ministru defende importánsia Ekonomia Azúl ba konservasaun ambientál no kriasaun oportunidade ba povu

Kin. 18 abril 2024, 08:37h
438093214_292407987248870_1984140337980569684_n

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, partisipa iha Konferénsia “Ita-nia Oseanu” edisaun ba dala sia (9), ne’ebé hala’o iha Atenas, Grésia, husi loron 15 to’o loron 17 fulan-abríl tinan 2024. Ho nia tema “Oseanu ida ne’ebé Potensiál”, konferénsia ne’e halibur líder mundiál no reprezentantes husi organizasaun rejionál no internasionál, nune’e mós setór privadu no organizasaun naun governamentál sira. 53658651787_f117c0e578_c

Iha ninia intervensaun, iha Segmentu Altu Nivel Konferénsia nian, iha loron 16 fulan-abríl, Primeiru-Ministru ko’alia liu kompromisu Timor-Leste nian ba protesaun no sustentabilidade oseanu, no subliña importánsia ekonomia azúl ida ba país. Xanana Gusmão foka-liu ba koneksaun profunda entre Timor-Leste no oseanu, hodi rekoñese rikeza biodiversidade mariña iha país no ninia determinasaun atu konserva patrimóniu naturál ida-ne’e.

Xanana Gusmão afirma katak “oseanu sai hanesan forsa unifikadora ida ne’ebé liga nasaun no komunidade sira iha mundu tomak. Ita-nia moris, identidade no kultura sira hotu iha ligasaun ho tasi ninia luan (vastidão do mar)”. 53657933889_c50297d916_c

“Ba Timor-Leste, ami-nia relasaun ho oseanu ne’e kle’an tebes. Timor-Leste goza biodiversidade mariña ida ne’ebé labele kompara, ho espésie meti-ulun ahu-ruin liu 75% iha mundu ne’ebé moris iha ami-nia tasi”, dehan Primeiru-Ministru.

Xefe Governu reafirma kompromisu nasionál “hanesan Estadu illa ki’ik ne’ebé iha hela dezenvolvimentu”, buka “harii Ekonomia Azúl ida atu ami bele konserva ami-nia ambiente no fó oportunidade ba ami-nia povu”. Atu alkansa objetivu ida-ne’e, Governu [Timor-Leste] halo hela esforsu tomak hodi dezenvolve Polítika no Planu Asaun ida ba Ekonomia Azúl – Inisiativa ida ne’ebé [Primeiru-Ministru] rasik maka sei halo supervizaun”.

Xanana Gusmão esplika katak Planu ne’e sei inklui Loke tan Áreas Marítimas Protejidas hodi konserva biodiversidade no fatuk ka ai-horis tasi, kria parké mariñu nasionál ida iha Ataúru ba protesaun sustentavel ba ninia vida mariña, dezenvolvimentu Sentru Edukasaun Mariña ida atu aumenta literasia tasi entre povu, medidas kontra peska ilegál no hamenus poluisaun tanba plástiku iha tasi.

Xefe Governu ne’e apela mós presiza iha “kooperasaun globál no parseria signifikativa ne’ebé promove liuhusi asaun konkreta no urjente sira” hodi hasoru dezafiu tasi no konklui ninia intervensaun, nia afirma katak “ita depende ba oseanu no oseanu mós depende ba ita!”

   Ba leten