Timor-Leste fahe esperiénsia nasionál iha integrasaun medida jéneru nian ba programa protesaun sosiál

Seg. 25 marsu 2024, 10:19h
432038646_272270109267100_3836001526196202549_n

Governu Timor-Leste kolabora ho Governu Xile, organizasaun inter-governamentál g7+, Institutu Estadu Dezenvolvimentu (IDS, sigla iha lian inglés) no Programa Alimentár Mundiál (PAM), iha loron 21 fulan-marsu tinan 2024, iha Novaiorke, organiza eventu ida durante Sesaun da-68 Komisaun kona-ba Estatutu Feto (CSW, sigla iha lian inglés) ho tema “Fó kuidadu ba Mudansa: Papél Protesaun Sosiál iha Prestasaun Kuidadu Ekuitativu Jéneru ba Nutrisaun no Erradikasaun Hamlaha”.  432098658_272270365933741_5678232088082051154_n

Durante eventu ne’e, inklui vídeo diskursu ida hosi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, Vise-Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Céu Brites, ne’ebé aprezenta esperiénsia nasionál iha integrasaun medida jéneru nian ba programa protesaun sosiál, liuliu kombate ba malnutrisaun, moris-ki’ak no vulnerabilidade. Reprezentante Permanente Timor-Leste nian iha Nasoins Unidas, iha Novaiorke, Embaixadór Dionisio Babo Soares, nu’udar responsavel hodi modera debate no halo abertura no enserramentu ba eventu ne’e. 432085165_272271045933673_8890998627710022650_n

Céu Brites, iha ninia intervensaun, afirma katak, “Timor-Leste iha sistema protesaun sosiál ida ne’ebé abranjente ne’ebé kompostu husi programa 28”, ne’ebé “iha objetivu oioin, koordena husi ministérius diferentes, inklui protesaun ba sidadaun sira kontra risku sósiu-ekonómiku, prevensaun moris-ki’ak, mitigasaun krize, dezenvolvimentu kapitál umanu, asesu ba servisu esensiál sira no promosaun pás no koezaun sosiál”.

Aleinde aborda programa oioin hosi Ministériu Seguransa Sosiál no Inkluzaun (MSSI), hanesan “pensaun ba ferik-katuas, pensaun ba ema ho defisiénsia, subsídiu maternidade/paternidade no pensaun ba sobrevivénsia”, “transferénsia osan universál ba ferik-katuas no ema sira ho defisiénsia”, “programa Bolsa da Mãe”, no apoiu umanitáriu no sosiál sira seluk ba indivíduu no família vulneravel”, Vise-Ministra ne’e salienta supervizaun husi parte Ministériu Edukasaun nian ba programa sira “hanesan Alimentasaun Eskolár no bolsa estudu” no jestaun husi parte Ministériu Saúde nian “ba sistema nasionál saúde, servisu saúde komunitária integrada (SISCA, sigla iha lian portugés) no Saúde iha Família”. 432113494_272270409267070_6005786666403869869_n

Entre programa sira-ne’e, Governante ne’e ko’alia-liu Programa Bolsa da Mãe, ne’ebé harii iha tinan 2008, ho objetivu atu fó apoiu ba família vulneravel no ki’ak sira liuhusi transferénsia osan hodi apoia sira-nia oan iha edukasaun bázika no sekundária. Programa ne’e rejista ona kuaze kuidadór primáriu rihun 42 iha tinan 2023, iha ne’ebé entre sira-ne’e 88% feto sira maka xefe família. Iha tinan 2023, kuaze labarik rihun 76, ne’ebé inklui labarik ho defisiénsia, família vulneravel no ki’ak sira simu ona sira-nia subvensaun.

Céu Brites salienta esforsu Governu Konstitusionál IX ne’ebé atu “hadi’a no hametin programa Bolsa da Mãe Condicional” no kompromisu “atu konsolida implementasaun Estratéjia Nasionál kona-ba Protesaun Sosiál inklui dezenvolvimentu Lei Bázika Protesaun Sosiál nian”, nune’e mós “avalia filafali lejizlasaun relevante no manuál operasionál ba rejime pensaun sosiál, no kontinua hadi’a medida protesaun sosiál jéneru nian, liuliu papél feto sira nu’udar kuidadora”.

 

Vizita mós ami iha Facebook liuhusi www.facebook.com/portal.GOV.TL

 

   Ba leten