Governu aprova aumentu ba pensaun sosiál invalidés no ferik-katuas

Kin. 11 janeiru 2024, 11:43h
a9f5d392-ec2d-47f5-b878-a1beb4dae5ba

Konsellu Ministrus, iha sorumutuk horiseik, loron 10 fulan-janeiru tinan 2024, aprova ona projetu Dekretu-Lei ida, kona-ba alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei n. 53/2022, loron 20 fulan-jullu, ne’ebé ho objetivu atu promove aumentu mensál iha montante pensaun sosiál ba invalidés no ferik-katuas iha rejime la kontributivu seguransa sosiál nian.  Aumentu hirak-ne’e varia kada fulan entre dolar amerikanu 3, 23 no 43, bazeia ba idade benefisiáriu nian.

Diploma ida-ne’e ho objetivu atu revee fórmula ba kálkulu montante pensaun nian kada fulan, iha ámbitu rejime la kontributivu ba seguransa sosiál, haree katak, maske valór ida ne’ebé fiksa ona tuir referénsia limite liña pobreza internasionál nian, iha nesesidade hodi halo ajustamentu ida ne’ebé boot liu ba realidade nasionál, liuliu kona-ba ema ho idade avansadu liu – no, tanba ida ne’e mós, ho difikuldade asesu ne’ebé boot tebes ba rendimentu sira seluk no ho problema saúde ne’ebé boot liu.

Ho diploma ida-ne’e, prestasaun sosiál ida-ne’e mós sei la akumula ho rendimentu husi serbisu ba ema hotu no la’ós ba de’it pensionista foun sira, la’ós molok ne’e define ona, sein prejuízu hodi garante direitu ne’ebé hetan ba prestasaun ne’ebé selu tiha ona.

Valór diáriu ne’ebé konsidera hanesan valór mínimu hodi moris ho dignidade, ne’ebé Governu prevee ona, tuir liña pobreza no situasaun ekonómika, sa’e ba montante dolar amerikanu 2, ne’ebé rezulta valór mensál dolar amerikanu 60. Aleinde ne’e, sei aumenta valór dolar amerikanu 20 ba sidadaun sira ho idade husi 70 to’o 79, no dolar amerikanu 40 ba sidadaun sira ho idade 80 liu.

Pensaun sosiál ba ferik-katuas no invalidés iha ámbitu rejime la kontributivu seguransa sosiál nian dirije ba sidadaun nasionál ne’ebé hela iha Timor-Leste la abranje husi rejime kontributivu jerál, inklui sira ne’ebé maka nunka kontribui ka ne’ebé la kontribui tempu sufisiente hodi hetan asesu ba prestasaun ekivalente iha rejime kontributivu jerál. Tanba ne’e, pensaun sosiál asume, ho forma rendimentu mínimu dignu, dirije ba ema ne’ebé presiza tebes, tanba sira laiha rendimentu seluk.

Hafoin hetan aprovasaun husi Konsellu Ministrus, diploma ne’e sei entrega ba Prezidente Repúblika hodi promulga no tuirmai halo publikasaun. Dekretu-Lei ida-ne’e sei prodús efeitu hahú husi loron 1 fulan-janeiru tinan 2024.

   Ba leten