Prezidente Repúblika sei kondekora membru Governu Konstitusionál IX nian nain-rua

Seg. 27 novembru 2023, 17:52h
Captura de ecrã 2023-11-27, às 14.45.46

Iha okaziaun Aniversáriu Proklamasaun Independénsia nian ba da-48, iha loron 28 fulan-novembru tinan 2023, Prezidente Repúblika sei atribui kondekorasaun ho Medalla Orden Timor-Leste, Grau Kolár, ba Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino no Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Agio Pereira, hamutuk ho membru Parlamentu Nasionál na’in-tolu.

Orden Timor-Leste ne’ebé kria ona, ho prestíjiu no dignidade, atu fó rekoñesimentu Timor-Leste nian ba sira ne’ebé, nasionál no estranjeiru sira, ne’ebé iha sira-nia atividade profisionál, sosiál, ka iha aktu espontánea eroízmu ka altruizmu, fó ona sira-nia kontribuisaun ne’ebé boot ba benefísiu Timor-Leste, timoroan sira ka Umanidade nian. Orden Timor-Leste rekoñese, maka hanesan, servisu exesionál sira ne’ebé presta ona husi profisionál destakadu sira hodi defende Timor-Leste no Timoroan sira.

Kona-ba ida-ne’e, Dekretu Prezidente Repúblika nian, ne’ebé dekreta kondekorasaun ne’ebé mensiona ona, destaka katak “servisu ne’ebé hala’o ona husi ita-nia Titulár sira Órgaun Soberania Estadu nian, no membrus Parlamentu Nasionál no Governu, iha ámbitu sira-nia funsaun no relasoins entre Estadus ho objetivu atu promove amizade entre povu sira maka krusiál, ne’ebé kontribui mós ba dame, estabilidade nasionál no dezenvolvimentu iha Timor-Leste.

Temi mós katak "Timor-Leste konsege hakat liu dezafiu oin-oin no alkansa ona susesu balun, iha área determinada sira dezenvolvimentu nian, ne’e tanba atividade lubun ida ne’ebé realiza ona husi ita-nia Titulár sira Órgaun Soberania Estadu nian, no membrus Parlamentu Nasionál no Governu durante sira-nia mandatu." 405255132_213576021785185_8081355072779998222_n

Mariano Assanami Sabino, moris iha loron 12 fulan-abríl tinan 1971, iha Lautein, no daudaun ne’e okupa kargu nu’udar Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária iha Governu Konstitusionál IX. Iha tinan 1991, durante nia estudu iha Universidade Brawijaya Malang iha Indonézia, nia partisipa iha Resistência Nacional dos Estudantes Timorenses (RENETIL), iha ne'ebé nia okupa funsaun oin-oin, inklui kargu Vise-Sekretáriu-Jerál. Nia envolve iha atividade barak iha organizasaun ida-ne’e, inklui okupasaun iha embaixada sira iha Jakarta iha tinan 1995 no halo manifestasaun barabarak iha tinan 1998. Nia integra no lidera mós asosiasaun estudantes Indonéziu-Timor (Ikatan Mahasiswa dan Pelajar Timor-Timur - IMPETTU). Hafoin fila mai Timor-Leste iha tinan 1999, nia integra iha Komisaun Planeamentu no Koordenasaun Kampaña Konsellu Nasionál Rezisténsia Timoroan (CNRT), ne’ebé responsavel ba Departamentu mobilizasaun hodi envolve partisipasaun timoroan hotu-hotu iha Referendu. Iha tinan 1999, nia mak sai hanesan fundadór no ko-koordenadór ida ba Prezidium Juventude Loriko Aswa'in (PJLA). Iha tinan 2001, nia sai membru fundadór Partidu Demokrátiku (PD). Nia hetan mandatu nu’udar deputadu iha Parlamentu Nasionál iha Lejislatura I no V, nia mós integra iha Governu Konstitusionál IV, V, VII, no daudaun ne’e nia asume kargu nu’udar Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária. 70ef4fc2-f686-4bc4-9c9b-ba273442ba6a (1)

Hermenegildo Augusto Cabral Pereira, ne’ebé koñesidu hanesan Agio Pereira, moris iha loron 31 fulan-marsu tinan 1956 iha Dili no daudaun ne’e okupa kargu nu’udar Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus no Portavós ba Governu Konstitusionál IX. Durante tinan hirak okupasaun Indonézia nian (1975-1999), Agio Pereira koñesidu nu’udar ativista ba independénsia Timor-Leste nian iha Portugál no iha Austrália, no sai membru Fretilin iha Lizboa to’o tinan 1979. Hosi tinan 1980 to’o 1990, iha Darwin, Austrália, nia lidera Komité Fretilin Darwin, husi tinan 1991 to’o 1999, iha Sydney, nia sai nu’udar Diretór Ezekutivu ETRA Inc, ne’ebé haree liu ba apoiu umanitáriu no mobilizasaun internasionál ba Luta Libertasaun Nasionál Timor-Leste nian. Hermenegildo Augusto Cabral Pereira fila mai Timor-Leste iha fulan-jullu tinan 1999, no integra-an iha Komisaun Nasionál Kampaña CNRT nian ba preparasaun Konsulta Populár iha loron 30 fulan agostu iha tinan hanesan. Iha tinan 2000, hili nia nu’udar Vise-Prezidente Konsellu (Lejizlativu) Nasionál, Prezidente Komisaun Permanente Orsamentu no Finansas no Vise-Prezidente Komisaun Permanente Asuntus Polítikus nian. Hosi tinan 2002 to’o 2007, okupa kargu nu’udar Xefe Gabinete Prezidente Xanana Gusmão nian. Husikedas tinan 2007, nia sai ona membru husi Governu Konstitusionál sira-hotu no daudaun ne’e dezempeña funsaun nu’udar Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus.

Iha okaziaun hanesan, sei kondekora mós membru Parlamentu Nasionál Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, Arão Noe de Jesus da Costa Amaral no David Dias Ximenes ho Orden Timor-Leste.

   Ba leten