Forum Internasionál Negósius promove oportunidade investimentu

Ses. 24 novembru 2023, 12:36h
404634260_202544556227508_2558258867389893069_n

Ministériu Komérsiu no Indústria no Kámara Komérsiu no Indústria Timor-Leste (CCI-TL, sigla iha lian portugés), husi loron 23 to’o 25 fulan-novembru tinan 2023 organiza Forun Internasionál Negósius, ho tema “Deskobre Oportunidade Azul no Matak ba Investimentu ida ne’ebé Sustentavel”, iha Pavillaun Multifunsaun GMN, iha Dili, ho objetivu atu promove dezenvolvimentu ekonómiku no estabelese parseria. 404950358_200349936454676_2114072208030668966_n

Eventu ida-ne’e reúne emprezáriu atus ba atus husi Austrália, Brazil, Brunei Darussalam, Kamboja, Xina, Koreia Súl, Filipina, Índia, Indonézia, Japaun, Laos, Makau, Malázia, Myanmar, Olanda, Qatar, Tailándia, Taiwan no Vietnam, no mós emprezáriu lokál sira, membrus Governu no Parlamentu Nasionál no reprezentante sira husi organizasaun governamentál no naun governamentál, parseirus dezenvolvimentu no korpu diplomátiku.  404625010_202544156227548_5934666913964744656_n

Durante forum loron tolu, diskusaun sira sei foka liu ba setór-xave hanesan agrikultura, turizmu, petróleu no gás, no esplorasaun mineira.

Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, iha abertura eventu ne’e, hato’o orgullu Governu nian hodi “organiza Forum Internasionál Negósius iha parseria ho Kámara Komérsiu no Indústria Timor-Leste”, eventu ida ne’ebé tuir nia sai “hanesan impulsionadór krusiál ida ba dezenvolvimentu ekonómiku no estabelesimentu rede parseria ne’ebé forte”.

Francisco Kalbuadi Lay rekoñese “papél krusiál iha kolaborasaun internasionál, liuliu importánsia kona-ba investimentu estranjeiru diretu iha país ne’e”, hodi atinje vizaun Governu nian iha “dezenvolvimentu ekonómiku sustentavel”. Signifika katak, “esperiénsia ne’ebé partilla no relasaun ne’ebé kria ona durante forum ida-ne’e, laiha dúvida, sei kontribui ba ita-nia kreximentu ekonómiku, kria efeitu kaskata (sustentavel) ida ne’ebé hakat liu fronteira sira ita-nia nasaun nian”. 405502047_192636573901328_5476957032521443733_n

Governante ne’e afirma katak “kandidatura sira ba OMK, ASEAN no integrasaun komersiál sira iha futuru marka kompromisu ho kooperasaun internasionál no buska prosperidade ekonómika hamutuk” no “sei fó oportunidade ne’ebé molok ne’e nunka akontese atu halo interasaun ho komunidade globál no atrai investimentu estranjeiru”.

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, iha ninia diskursu, hateten katak “Forum Emprezariál ida-ne’e promove debate ideia no solusaun, ne’ebé hanesan ita-boot sira hatene, nu’udar pasu dahuluk hodi kria oportunidade negósiu no empreendedorizmu saida de’it”, “la’ós de’it  ba Timor-Leste, maibé mós ba ita-nia rejiaun tomak, haree katak Timor-Leste kria hela kondisaun atu sai parseiru ekonómiku ida ativu no dinámiku liu”, liuliu iha ámbitu adezaun ba ÁSEAN no ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK)”.

Xefe Governu salienta katak “iha Timor-Leste, ami-nia rikusoin prinsipál maka forsa no juventude ami-nia Nasaun nian, no tanba ne’e, ami-nia kapasidade atu halo adaptasaun. Ami iha joven sira ne’ebé ho kapasidade atu “aprende língua foun”, abilidade foun, kompeténsia foun no teknolojia foun sira. Joven sira ne’ebé maka hakarak tebes atu hetan oportunidade dezenvolvimentu hodi transforma sira-nia an no transforma país ne’e.”

Xanana Gusmão hato’o katak presiza “fiar liu iha ita-nia juventude nia podér” no “kria oportunidade ba joven sira” ne’ebé buka “dezafiu no oportunidade”. Destaka mós katak, “joven sira tenke foti inisiativa” no katak “Governu sei fó apoiu ba empreza lokál sira hodi hahú no dezenvolve, hanesan prevee ona iha Polítika Nasionál Indústria ne’ebé daudaun ne’e prepara hela husi Governu. 405485788_192636500568002_1912420426205599665_n

“Pontu forte seluk ne’ebé halo ami diferente mak ami-nia lokalizasaun jeográfika”, ne’ebé lokaliza iha Sudeste Aziátiku, maibé besik liu Austrália no Pasífiku, Timor-Leste bele hetan benefísiu hosi dinámika ekonómika ne’ebé forte iha ita-nia rejiaun”, dehan Primeiru-Ministru.

“Iha sorin seluk, ami mós iha lasu kle’an ne’ebé liga ami ho país sira hosi pontu oioin iha mundu, ho joven timoroan sira ne’ebé adapta an tuir kultura, no to’o ko’alia lian husi país oioin”, afirma Primeiru-Ministru.

Primeiru-Ministru garante katak, “Governu maka parseiru estratéjiku ida ba empreza nasionál no internasionál sira”, maibé nia salienta mós katak emprezáriu timoroan sira “labele buka de’it apoiu ne’ebé sira presiza husi Governu, ka finansiamentu ba sira-nia ambisaun, no solusaun ba sira-nia difikuldade.  Tanba ne’e, nia insentiva emprezáriu timoroan sira atu sai “husi sira-nia zona konfortu no buka konstrui sira-nia an rasik, tanba ne’e sei sai hanesan kestaun sobrevivénsia ida”, subliña katak, “kooperasaun ne’e tenke fó motivasaun ba emprezáriu timoroan sira hotu, atu sira bele iha kapasidade atu kapitaliza kooperasaun rai-laran no parseria estratéjika ho emprezáriu internasionál sira, hodi transfere koñesimentu, teknolojia no kapitál estranjeiru ba país ne’e”.

Xanana Gusmão afirma katak, Governu serbisu hela atu “diversifika ekonomia liuhusi dezenvolvimentu ba setór produtivu sira (agrikultura, silvikultura, pekuária, peska, turizmu, petróleu no minerais no indústria manufatureira)” no “promove investimentu ba setór privadu, ne’ebé lori mós substituisaun produtu sira ne’ebé bele prodús iha rai-laran”.

Governu “serbisu hela ho Banku Sentrál Timor-Leste hodi promove dezenvolvimentu iha setór finanseiru, liuhusi kria ambiente favoravel ida hodi fasilita atividade komersiál sira iha setór ne’e” no sei “kria Banku Dezenvolvimentu Timor-Leste”, ho objetivu atu fasilita asesu ba finansiamentu ho prazu naruk, ho taxa juru (osan-funan) ne’ebé bele asesu”. Objetivu ba kriasaun “kondisaun nesesária sira hodi dezenvolve setór privadu nasionál”, Governu atua hela “iha estabilidade polítika no ekonómika”, iha reforma kuadru jurídiku”, “iha infraestrutura bázika”, iha “edukasaun no kapasitasaun rekursus umanus” no “asesu ba finansiamentu”.

Xanana salienta mós katak, “Timor-Leste nia prioridade mak atu investe iha área sira ne’ebé bele prezerva no promove ambiente naturál iha país ne’e” “no bainhira ita hotu halo ita-nia parte: Governu, Emprezas no Sosiedade Sivíl, hodi halibur ita-nia potensiál no korajen, ita bele kria ambiente ida ne’ebé kompetitivu no inovadór ba país ne’e, ne’ebé fó rendimentu no empregu no mós respeita natureza”.

Primeiru-Ministru iha ninia intervensaun ikus, nia husu ba partisipante sira husi Forum Internasionál Negósius, atu bele “hanoin kona-ba podér adaptasaun, inovasaun no kooperasaun hodi investe iha negósiu sira ne’ebé bele fó rendimentu no orgullu ba Nasaun” no atu lembra nafatin katak “futuru iha ita-nia liman, no ita bele transforma futuru ho enerjia, inovasaun no kooperasaun”.

   Ba leten