Timor-Leste partisipa iha Asembleia Jerál Nasoins Unidas ba da-78

Ses. 22 setembru 2023, 08:50h
379771519_166689356472515_6371654238115335213_n

Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas, no Ministra Saúde, Elia A.A. dos Reis Amaral, akompaña Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hodi dezloka ba Novaiorke, iha okaziaun Asembleia Jerál Nasoins Unidas (AGNU – Sigla iha lian portugés) nian ba da-78 no iha sorumutuk lubun ida no eventu sira ne’ebé relasiona ho Asembleia-Jerál ne’e. Debate Jerál Altu Nivel tinan ida-ne’e nian hala’o iha loron 19 to’o 26 fulan-setembru tinan 2023.

Tema husi sesaun AGNU ba da-78 nian ne’e maka “Harii filafali konfiansa no hamoris filafali solidariedade globál: Aselera asaun ba ajenda tinan 2030 no ninia Objetivus Dezenvolvimentu Sustentavel hakat ba dame, moris-di’ak, progresu no sustentabilidade ba ema hotu-hotu”.

Prezidente Repúblika Timor-Leste, iha ninia diskursu ne’ebé hato’o iha loron 21 fulan-setembru tinan 2023, deskreve Timor-Leste nu’udar “demokrasia ne’ebé otas-nurak hela, la perfeita, dinámika, oazis (paraízu) dame nian, toleránsia no liberdade, naroman demokrasia ida ne’ebé nabilan” no nia hateten katak “iha tinan 20 dezde independénsia, indikadór ekonómiku no sosiál Timor-Leste nian hatudu progresu signifikativu, liuliu, iha esperansa moris, no iha redusaun ba moris-ki’ak no mortalidade infantíl”.

Iha ninia intervensaun, nia ko’alia-liu ba dezafiu prinsipál nasionál sira ne’ebé hasoru no progresu sira ne’ebé alkansa ona no garante katak “atu hasai ita-nia povu husi moris ne’ebé ki’ak tebetebes, inseguransa ai-han, kreximentu labarik sira ne’ebé tarde no kuidadu inan sira nu’udar dezafiu balun ne’ebé ita sei enfrenta iha tinan lima mai”. Nia hatutan tan katak Timor-Leste “hametin hela ninia kapasidade umana iha setór sira hotu, tantu iha preparasaun hodi adere ba ASEAN, no atu promove liután igualdade jéneru no direitus umanus iha Timor-Leste no rejiaun ne’e”.

Kona-ba ASEAN, Prezidente Repúblika hato’o ninia agradesimentu “ba desizaun unánime husi lider sira ASEAN nian ne’ebé fó estatutu observadór ba Timor-Leste” no ba “apoiu unánime ba adezaun Timor-Leste nian, roteiru abranjente (preparasaun ba membru plenu direitu) no pakote apoiu kapasitasaun ba ita-nia funsionáriu sira”.

Nia mós fó hanoin katak “negosiasaun atu tama ba iha Organizasaun Komérsiu Mundiál iha hela faze ikus”, no adezaun ne’e “prevee sei hein ba tinan 2024” no katak Timor-Leste nu’udar membru ativu husi Comunidade dos Países de Língua Portuguesa -CPLP” no ko-fundadór ida grupu internasionál g7+ nian”.

Hasoru “krize globál, inklui pandemia no alterasaun klimátika ne’ebé iha impaktu ida ne’ebé la proporsionál no konsentra liután de’it iha país sira Súl nian ne’ebé frajil ona no afeta hosi impaktu konflitu globál, hanesan membru sira g7+ nian”, Xefe Estadu apela ba “komunidade internasionál atu investe ba objetivus nasoins g7+ nian no sira-nia esforsu atu hasa’e dezenvolvimentu, estabilidade no reziliénsia” no afirma katak “konflitu armada sira aumenta liután, kondisaun ekonómika no sosiál ne’ebé sai aat liután iha mundu tomak, no labarik sira ne’ebé kona impaktu husi trajédia Myanmar, Afeganistaun, Iemen, Síria, Palestina, Repúblika Demokrátika Kongo, no kazu balun ne’ebé haluha ona”.

Prezidente Repúblika aborda situasaun iha Palestina, Kuba no Saara Osidentál, nomos iha Myanmar no Koreia Norte, “ezemplu anakronizmu rua ne’ebé flagrante liu, iha era ida ne’ebé avansu iha siénsia no teknolojia no liberdade, liberdade polítika no intelektuál” no defende nesesidade ba reforma Konsellu Seguransa Organizasaun Nasoins Unidas (ONU), “tanba arkitetura seguransa multilaterál ne’ebé harii durante dékada balun ne’ebé tuan ona”. Nia mós kondena “invazaun, violasaun soberania no integridade territoriál Ukránia nian, no funu ne’ebé akontese hela ho konsekuénsia katastrófika ba povu ukranianu, ema rusu sira no mundu tomak, nomos perturba komérsiu globál ba produtu esensiál sira”.

 

Kona-ba alterasaun klimátika, José Ramos-Horta lamenta “falta lider globál sira ne’ebé inspiradór no bele konvoka lider no sidadaun sira hodi salva planeta ne’e” no afirma katak, “ladún fó atensaun ba impaktu aumentu temperatura nian ne’ebé halo konflitu no violénsia sai grave liután, liuliu iha Estadu frajil no vulneravel sira”.

Nia defende katak “esforsu sira ne’ebé tau hamutuk ona atu dezblokeia finansiamentu liuhusi hamenus dívida, simplifikasaun ba finansiamentu internasionál ho taxa jurus ne’ebé tun liu no aumentu signifikativu ba asisténsia ofisiál dezenvolvimentu nian, sei kapasita nasaun sira-ne’e hodi hahú projetu sira ne’ebé bele promove dezenvolvimentu indústria moos nian no aborda lakon no estragu sira ne’ebé nafatin iha relasiona ho alterasaun klimátika, ne’ebé fasilita sira-nia esforsu hodi hamenus emisaun gás hosi efeitu estufa no atu adapta ho alterasaun klimátika”.

 “Iha era dijitál ida-ne’e, ho intelijénsia artifisiál ne’ebé mosu ho  kapasidade ne’ebé aas, ema rihun ba rihun, liuliu feto no labarik sira, kontinua sofre tanba kondisaun ki’ak tebe-tebes no falta ba liberdade bázika”, ho razaun ida-ne’e, Xefe Estadu afirma katak, “bilionáriu sira ne’ebé riku iha parte Norte no Súl tenke iha hanoin ida de’it  kona-ba Fundu Globál ba Edukasaun no Saúde, no Regime Tranzisaun Enerjétika ida, hodi partilla inovasaun sira, aproveita rede no espasu foun komunikasaun globál nian”. 379862770_167657996375651_8231053186229151339_n

José Ramos-Horta termina ninia diskursu ho apelu ida atu “kria parseria foun ida ne’ebé hanesan entre ema sira ne’ebé riku-liu iha parte Norte no ita sira ne’ebé iha ninin, ho espíritu misaun ida ne’ebé renovadu, kona-ba kauza globál natureza nian no sobrevivénsia umana. Karik lae, maka ita sei mout hamutuk, riku no ki’ak, fraku no forte sira.”

Aleinde Debate Jerál, Asembleia Jerál inklui lista reuniaun naruk ida no eventu paralelu sira, ne’ebé inklui Simeira ida kona-ba Objetivus Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) (loron 18 no 19 fulan-setembru) ne’ebé analiza implementasaun Ajenda tinan 2030 nian no ODS 17.

Iha loron 20 fulan-setembru, hala’o diálogu altu nivel ida kona-ba Finansiamentu ba Dezenvolvimentu, Simeira ida kona-ba Ambisaun Klimátika no sorumutuk altu nivel ida kona-ba Prevensaun, Preparasaun no Resposta ba Pandemias.

Ohin, loron 21 fulan-setembru, hala’o sorumutuk preparatória ba Simeira iha Futuru, nune’e mós sorumutuk altu nivel ida kona-ba Kobertura Universal Saúde nian, no aban, loron 22 fulan-setembru, sei realiza sorumutuk altu nivel ida kona-ba Luta kontra Tuberkuloze.

Sorumutuk ida-ne’e, ne’ebé halibur lider mundiál sira iha mundu tomak, nune’e mós sorumutuk balun no eventu paralelu sira, fó oportunidade ida ba promosaun intereses nasionais Timor-Leste nian no interasaun ho lider globál sira seluk.

AGNU maka órgaun ida husi órgaun neen ne’ebé kompoin ONU no halibur país-membru 193 ne’ebé halo parte ba ONU. Eventu ne’e realiza tinan-tinan iha sede ONU iha Novaiorke no konta ho partisipasaun husi diplomatas, xefes Estadus no Governu iha mundu tomak.

Dezde Timor-Leste sai hanesan membru Nasoins Unidas ba da-191 iha loron 27 fulan-setembru tinan 2002, país ne’e partisipa ona ho ativu iha Asembleia Jerál ONU nian ne’ebé hala’o tinan-tinan, hodi promove ninia interese sira no kontribui ba debate globál sira kona-ba kestaun pás, seguransa no dezenvolvimentu nian.

Komitiva timoroan ne’e inklui mós Xefe Estadu-Maiór-Jerál FALINTIL-FDTL, Tenente-Jenerál Falur Rate-Laek, Reprezentante Permanente Timor-Leste iha ONU, Karlito Nunes, Xefe Kaza Sivíl Prezidénsia Repúblika, Jesuina Maria Ferreira Gomes no eis-Ministru Negósius Estranjeirus no daudaun ne’e hanesan asesór ba servisu Relasoins Internasionais Prezidénsia Repúblika nian, Dionísio Babo Soares.

   Ba leten