Ministra Finansas tuir mós iha Simpóziu Nivel Ás nian, iha Finlândia

Seg. 21 juñu 2010, 23:32h
Helsinki-1(2)_Comprimida

Ministra Finansas, Emília Pires, vizita Finlândia liu hosi konvite Ministru Negósius Estranjeiru rai Finlândia nian hodi bele tuir iha painél oradór sira Simpóziu preparatóriu Nível Ás nian ba daruak (High Level Symposium) ba bienál daruak Nível Ás Fóru Koperasaun no Dezenvolvimentu nian (High-Level Development Cooperation Forum). Simpóziu ne’e organiza hamutuk husi Governu Finlândia no Nasoens Unidas (ECOSOC - Economic and Social Council) iha Helsínkia, iha loron 3 to’o 4 fulan Juñu.

Liu hosi tema “Koperasaun Dezenvolvimentu Koerente: Habo’ot Impaktu sira iha Ambiente ida-ne’ebé hasoru hela Mudansa”, simpóziu ne’e hetan partisipasaun husi reprezentante governu no parlamentu nian sira ho koñesimentu luan kona-ba koperasaun dezenvolvimentu nian, autoridade lokál sira, autoridade sivil sira no setór privadu, nune’e mós membru fundasaun nian sira.

Ministra Finansas, iha nia intervensaun, koalia kona-ba “presiza iha koerénsia polítika entre doadór no nasaun hirak hetan benefísiu”, no nia aprezenta mós, ezemplu balun hanesan resposta koerénsia polítika nian ba dezafiu hirak hosi dezenvolvimentu.

Emília Pires, aproveita mós “bian ida-ne’e atu agradese Governu no povu Finlândia tanba sira nia apoiu nafatin no amizade ba Timor-Leste. “Imi nia kontribuisaun ba ami nia paíz iha edukasaun direitus umanus nian, hamenus moris ki’ak no liu-liu ba ema defisiente sira, hetan duni apresiasaun”, dehan Ministra.

Asuntu barak mak tama iha diskusaun iha sorumutuk ne’e, entre asuntu hirak ne’e mak oinsá atu bele hetan polítika hirak koerente liu atu maksimiza impaktu sira hodi hetan objetivu hirak tama ona iha akordu internasionál. Ba ida-ne’e, objetivu ida hosi objetivu barabarak simpóziu nian mak atu haree hikas fali koerénsia entre objetivu hirak koperasaun dezenvolvimentu nian ho polítika hirak nasionál nian.

Simpóziu ne’e mós hatudu liu-liu papél setór privadu no fundasaun sira nian ba koperasaun dezenvolvimentu nian, no iha hala’o ezame kona-ba efikásia ajuda hirak ba área igualdade Jéneru nian.

   Ba leten