Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 1 fulan-fevereiru tinan 2023

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

……………………………………………………………………………………………………………

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 1 fulan-fevereiru tinan 2023

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova ona Projetu Proposta Lei, ne’ebé aprezenta husi Vise Primeiru Ministru no Ministru Planu Ordenamentu, José Maria dos Reis, kona-ba Medida Tutela Legalidade Urbanístika.

Ho aprovasaun, iha tinan kotuk, rejime jurídiku ba edifikasaun no urbanizasaun, ne’ebé mai atu regula lisensiamentu ba konstrusaun no utilizasaun edifikasaun nian, presiza atribui ba Governu ferramenta legál sira adekuada, ne’ebé permite atu garante aplikasaun husi rejime ne’e.

Nune’e, projetu Proposta Lei ida-ne’e ho objetivu atu estabelese medida tutela legalidade urbanístika, hodi regula aktu administrativu sira ne’ebé presiza hodi garante kumprimentu lejizlasaun kona-ba lisensiamentu operasaun urbanístika, ba edifikasaun,

Ho proposta Lei nian ne’e, sei estabelese medida lima kona-ba responsabilidade hosi legalidade urbanístika – embargu (hapara), sobu obra nian, despeju administrativu (hasai husi fatin, liuhusi asaun administrativa), hapara utilizasaun no prosedimentu legalizasaun nian – ne’ebé sei permite Governu atu halo asaun no estabelese filafali legalidade urbanístika, hodi konsidera grau gravidade nian kona-ba ilísitu urbanístiku no iha posibilidade ka lae atu legaliza obra nian.

Aprezenta mós husi vise-Primeiru-Ministru, aprova ona projetu Rezolusaun Governu ba alterasaun dahuluk ba Rezolusaun Governu nian n. 15/2022, loron 6 fulan-abril, kona-ba Determinasaun elaborasaun Planu Urbanizasaun Sidade Dili nian.

Ho alterasaun ida-ne’e, sei prevee katak, ba oin, Ministru Planu Ordenamentu bele prolonga tan prazu hodi elabora Planu Urbanizasaun Sidade Dili nian, ho fundamentasaun, liu fulan 10 ne’ebé molok ne’e estabelese ona.

Aleinde ne’e, sei estabelese mós katak, tanba urjénsia, períudu ba diskusaun públika ba Planu Urbanu nian maka loron 30.

Aprova ona projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, ba alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei n. 3/2009, loron 15 fulan-janeiru, kona-ba Servisu Nasionál Intelijénsia nian (SNI).

Ho projetu Dekretu-Lei ne’e hakarak atu hasa’e kapasitasaun institusionál SNI nian, liuhusi reorganizasaun ninia estrutura no kompeténsia korrespondente sira, adapta lais liu no konsentáneu ho dezafiu no ezijénsia daudaun ne’e nian.

Hakarak mós atu klarifika norma sira ne’ebé relasiona ho estrutura organizasionál no posibilita, ho ninia diploma rasik katak pesoál SNI iha estatutu rasik no ho karreira espesiál, hodi haree ba ninia kualifikasaun di’ak, nune’e hodi insentiva nia ba kualifikasaun di’ak, prestasaun di’ak hodi kumpre ninia misaun.

Konsellu Ministrus aprova projetu Dekretu-Lei rua, ne’ebé aprezenta husi Ministru Transportes no Komunikasoins, José Agustinho da Silva, kona-ba transporte aéreu internasionál regulár no la regulár.

Objetivu husi diploma sira ne’e atu regulamenta aprovasaun sira hodi asesu ba merkadu voo regulár no la regulár, ho nune’e atu garante seguransa ba sidadaun sira no atu promove organizasaun husi matéria ida ne’e bazeia ba regulamentasaun internasionál ne’e rasik.

Diploma hirak ne’e define rekizitu, regulamentu, kondisaun no restrisaun lubuk ida ba autorizasaun no atividade transporte aéreu internasionál regulár no la regulár.

Konsellu Ministrus aprova kalendáriu operasaun ba resenseamentu eleitorál iha rai-li’ur, ne’ebé aprezenta husi Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho.

Nune’e, formasaun ba membru sira Komisaun Resenseamentu Eleitorál sei hala’o iha loron 22 to’o 23 fulan-fevereiru tinan 2023, inskrisaun sira ba resenseamentu eleitorál sei hala’o entre loron 24 fulan-fevereiru to’o loron 24 fulan-marsu tinan 2023.

Elaborasaun, extrasaun no remesa ba lista eleitór sira nian, liuhusi via eletrónika, husi misaun diplomátika sira no postu konsulár ida-idak sei hala’o iha loron 25 to’o 26 fulan-marsu. Períodu espozisaun no reklamasaun ba lista eleitór sira ne’ebé hela iha rai-li’ur ne’e define ona ba períodu husi loron 27 to’o loron 31 fulan-marsu no sinkronizasaun sistema resenseamentu eleitorál nian, sei hala’o entre loron 1 to’o loron 11 fulan-abril. Ikusliu, númeru sira ne’ebé inskritu iha resenseamentu eleitorál tenke publika to’o loron 12 fulan-abril tinan 2023.

Konsellu- Ministrus, tuir projetu ne’ebé aprezenta husi Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes, haree ba rekomendasaun sira husi Kámara Kontas, delibera ona atu taka ensera bankária aberta iha tinan 2018, hamutuk ho Banku Sentrál Timor-Leste nian, titulada husi Autoridade Nasionál Petróleu no Minerais, relasiona ho projetu TL Cement, no transfere husi montante sira ne’ebé depozita iha konta ne’e ba iha konta Tezouru nian.

Konsellu Ministrus aprova ona projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta husi Vise-Ministru Negósius Estrajeirus no Kooperasaun, Julião da Silva, hodi halo suspensaun ba desizaun kandidatura Timor-Leste nian ba Konsellu Direitus Umanus Organizasaun Nasoins Unidas nian, ba períodu tinan 2024 -2026, ne’ebé mak adota liuhusi Rezolusaun Governu nian n. 61/2021, loron 12 fulan-maiu. Nune’e, Timor-Leste aliña ninia pozisaun ho desizaun ASEAN nian, ne’ebé hili Repúblika Indonézia nu’udar kandidatu úniku ba organizasaun Konsellu Direitus Umanus ba períodu tinan 2024-2026, suspende ninia kandidatura to’o eleisaun Konsellu Direitus Umanus ba períodu tinan 2027-2029.

….

Ikusliu, aprova ona projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Vise Ministra Solidariedade Sosiál, Signi Chandrawati Verdial, ba alterasaun daruak ba Dekretu-Lei n.37/2022, loron 25 fulan-maiu, kona-ba subsídiu fim do ano ba uma kain sira.

Ho nune’e bele garante pagamentu ne’ebé refere iha subsídiu ba reklamante sira nia reklamasaun ne’ebé aprezenta no simu husi komisaun pagamentu nian. Objetivu husi projetu Dekretu-Lei ne’e mós atu alarga períodu pagamentu to’o fulan-abril tinan 2023. Prazu atu entrega ba Konsellu Ministrus husi relatóriu ezekusaun diploma nian, husi parte Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun nian ne’e mós sei alarga to’o loron 30 fulan-juñu, tinan 2023. REMATA

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=31908