Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 18 fulan-janeiru tinan 2023

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

……………………………………………………………………………………………………………

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 18 fulan-janeiru tinan 2023

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, ba alterasaun daruak Dekretu-Lei n. 3/2019, loron 5 fulan-marsu, ne’ebé aprova orgánika Ministériu Saúde nian.

Alterasaun ida-ne’e ninia objetivu mak atu ajusta orgánika Ministériu ne’e nian ho alterasaun sira ne’ebé mai hosi kriasaun Institutu Nasionál Saúde Públika nian, hodi armoniza no integra, ho forma hanesan, kompeténsia sira kona-ba planeamentu, monitorizasaun no avaliasaun saúde nian ne’ebé atribui ona ba Gabinete Polítika, Planeamentu no Kooperasaun iha Saúde, nune’e mós kompeténsia sira kona-ba kontrolu kualidade servisu saúde nian sira, ne’ebé integra iha Gabinete Kualidade iha Saúde. Prevee mós kriasaun ba Diresaun Nasionál Nutrisaun no Unidade Jestaun Projetu.

….

Aprova ona projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, ba alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei n. 24/2021, loron 17 fulan-novembru, ne’ebé kria ona Ajénsia Nasionál Planeamentu, Monitorizasaun no Avaliasaun (ANAPMA).

Alterasaun ida-ne’e ninia objetivu mak atu ajusta ANAPMA ba nesesidade ne’ebé relasiona ho ninia jestaun finanseira no ho objetivu atu ninia estrutura interna sai fleksivel liután no hodi korresponde ba nesesidade sira dezenvolvimentu nian hosi prosesu sira planeamentu plurianuál nian ba prazu médiu no badak, no mós ba monitorizasaun no avaliasaun, no permite atu fó apoiu tékniku efetivu ba Primeiru-Ministru, iha ezersísiu ba ninia kompeténsia sira ba fortalesimentu institusionál Estadu nian, no koordenasaun asaun nian hosi membru Governu oin-oin, liuliu atu konkretiza objetivu no meta sira ne’ebé prevee ona iha Programa Governu nian.

….

Konsellu Ministrus delibera hodi autoriza selebrasaun Akordu entre Governu Austrália no Governu Timor-Leste, no fó mós poder ba Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes, hodi asina akordu ne’e, relasiona ho kontribuisaun finanseira direta ida hodi apoia reziliénsia komunitária no rekuperasaun ekonómika iha Timor-Leste durante pandemia globál COVID-19 Faze da-3 nian.

Tuir akordu ida-ne’e, Governu Austrália hakarak realiza kontribuisaun finanseira direta foun ba Timor-Leste, ho valór to’o dolar australianu millaun 20 (besik dolar amerikanu millaun 14), atu apoia komunidade no hadi’a sira nia infraestrutura  sira liuhusi Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS), husi subsídiu “Bolsa da Mãe-Nova Geração”, no apoiu ba mobilidade laborál.

Akordu ne’e prevee katak PNDS sei implementa iha suku 452, no prevee katak subsídiu “Bolsa da Mãe-Nova Geração”, sei haluan ba Munisípiu seluk aleinde munisípiu sira ne’ebé daudaun ne’e prevee ona, no mós katak programa Mobilidade Laborál sei implementa iha Dili.

….

Konsellu Ministrus analiza ona opsaun polítiku-lejizlativa sira ne’ebé sai hanesan baze ba kriasaun Sistema unidade medida legál sira, ne’ebé aprezenta husi Ministru Turizmu, Komérsiu no Indústria, José Lucas do Carmo da Silva.

Opsaun polítiku-lejizlativa sira ne’ebé aprezenta ona ho objetivu atu garante katak unidade medida iha Timor-Leste utiliza modu hanesan no koerente iha Timor-Leste laran tomak, ne’ebé permite mediasaun sira ba sidadaun no entidade hotu-hotu bele kompriende, iha area oin-oin, hanesan komérsiu, indústria ka ensinu.

Ninia objetivu mak atu garante konfiansa no rigór hosi mediasaun sira, fatór ne’ebé sei permite hodi proteje konsumidór no empreza sira, kria ambiente ida ne’ebé favoravel ba dezenvolvimentu no investimentu ekonómiku no lori konfiansa, iha nivel internasionál hodi aumenta esportasaun no hodi halo akordu internasionál iha domíniu komérsiu, enerjia, ensinu ka indústria.

….

Ministru Edukasaun, Juventude no Desportu, Armindo Maia, aprezenta dilijénsia sira ne’ebé halo hela iha ámbitu prosesu rekrutamentu ba profesór voluntáriu sira.

Durante aprezentasaun ne’e, fahe ona opsaun sira ne’ebé sei avalia hela husi Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu ba prosesu rekrutamentu profesór voluntáriu sira.

….….

Ikusliu, Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho, halo aprezentasaun ida kona-ba preparasaun sira ne’ebé la’o hela ba Eleisaun Parlamentár tinan 2023, iha nivel planu operasionál, atividade pre-eleitorál, dadus hosi eleitór resenseadu no tempu ne’ebé presiza hodi hala’o eleisaun parlamentár. REMATA

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=31768