Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 11 fulan-janeiru tinan 2023

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 11 fulan-janeiru tinan 2023

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili no aprova ona Projetu Dekretu-Lei rua, ne’ebé aprezenta husi Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, Longuinhos dos Santos, ba:

  • Alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei n. 23/2014, loron 3 fulan-setembru, ne’ebé aprova Estatutu Institutu Nasionál Siénsia no Teknolojia nian (INCT – Sigla iha lian portugés).

Objetivu husi diploma ida-ne’e atu armoniza Dekretu-Lei n. 23/2014, loron 3 fulan-setembru, ne’ebé aprova Estatutu INCT nian ho Dekretu-Lei n. 30/2020.

Projetu ne’e prevee mós kriasaun ba komisaun étika foun ida no diresaun nasionál foun no mós sira-nia unidade peskiza.

Hala’o mós adekuasaun ida ne’ebé di’ak liu atu kontinua halo sira-nia knaar ba defeza siénsia no dezenvolvimentu Timor-Leste.

...…

  •   Alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei n. 22/2016, loron 22 fulan-juñu, ne’ebé aprova Rejime Jurídiku ba Depózitu legál publikasaun nian iha Timor-Leste.

Ho projetu diploma ida-ne’e, Institutu Nasionál Siénsia no Teknolojia atribui responsabilidade, ho forma tranzitória ka temporária, hodi jere Servisu kona-ba Depózitu Legál enkuantu Biblioteka Nasionál Timor-Leste seidauk hahú ninia funsionamentu ho efetivu.

...…

Konsellu Ministrus aprova ona projetu deliberasaun, ne’ebé aprezenta husi Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, kona-ba regularizasaun pagamentu renda/aluga ne’ebé relasiona ho arrendamentu imovel Estadu nian  hanesan ne’ebé temi ona iha Akordu Espesiál Investimentu ne’ebé aprova husi Rezolusaun Governu n. 22/2010, loron 14 fulan-abríl.

Servisu sira husi departamentu governamentál ne’ebé kompetente sei hala’o dilijénsia administrativa ne’ebé presiza ho objetivu atu asegura resesaun/kobransa ba montante ne’ebé investidór esternu sira selu, tuir saida maka prevee ona iha Akordu Espesiál Investimentu nian, ne’ebé aprova ona husi Rezolusaun Governu n. 22/2010, loron 14 fulan-abril.

...…

Aprova mós projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes, kona-ba Kriasaun Komisaun Nasionál Aprovizionamentu (KNA), I.P., no aprova ninia estatutu.

Hafoin liu tiha dékada ida dezde kriasaun ba Komisaun Nasionál Aprovizionamentu no haree ba volume no kompleksidade prosedimentu aprovizionamentu nian ne’ebé halo husi KNA, nune’e presiza atu aumenta kapasidade jestaun no autonomia KNA nian atu hasa’e efisiénsia no efikásia aprovizionamentu iha Setór Públiku Administrativu no kapasidade resposta Komisaun Nasionál Aprovizionamentu nian.

Haree mós ba Dekretu-Lei n. 22/2022, loron 11 fulan-maiu, ne'ebé aumenta ona atribuisaun Komisaun Nasionál Aprovizionamentu nian, agora importante atu adapta natureza no ninia rekursu ho ninia tarefa sira ne’e, liuhusi ninia transformasaun sai pesoa koletiva públika ida, ho forma institutu públiku.

...…

Konsellu Ministrus aprova projetu Dekretu-Lei, ne’ebé mak aprezenta mós husi Ministru Finansas, kona-ba Ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu tinan 2023 nian.

Projetu Dekretu-Lei ida-ne’e ho objetivu atu estabelese regra sira kona-ba ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu tinan 2023 nian. Tuir mudansa sira ne’ebé implementa ona iha tinan hirak ikus ne’e iha ámbitu reforma jestaun finanseira públika nian, diploma ida-ne’e ho objetivu atu halo simplifikasaun ida ba prosedimentu ezekusaun orsamentál no fó ezekusaun ba faze dahuluk desentralizasaun funsaun pagamentu iha Diresaun-Jerál Tezouru ba Ministériu no Sekretáriu Estadu sira, ho objetivu atu fasilita ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu husi servisu no entidade sira Setór Públiku Administrativu nian.

...…

Aprova mós projetu Proposta Lei, ne’ebé aprezenta husi Vise-Ministru Administrasaun Estatál, Lino de Jesus Torrezão, ba alterasaun dalimak ba Lei n. 6/2006, loron 28 fulan-dezembru, ne’ebé aprova Lei Eleitorál ba Parlamentu Nasionál.

Diploma ida-ne’e ho objetivu atu inkorpora/hatama inovasaun sira ne’ebé introdús ona iha tinan 2021 ba Lei Eleitorál Parlamentu Nasionál, ba Lei Eleitorál Prezidente Repúblika nian, hodi garante armonizasaun lejizlativa ida ne’ebé boot liu entre lei reguladora sira ba eleisaun órgaun soberania sira-ne’e nian. Nune’e hakarak introdús medida foun hodi aumenta partisipasaun demokrátika sidadaun Timoroan sira ne’ebé hela iha rai-li’ur, liuliu introdusaun ba votu postál ka alargamentu oráriu funsionamentu estasaun votu nian, matéria sira ne’ebé ninia regulasaun sai hanesan rezerva lejizlativa, tuir determinasaun konstitusionál.

...…

Tuir-mai aprezentasaun husi Primeiru-Ministru no Ministru Interiór, Taur Matan Ruak no Vise-Ministru Interiór, António Armindo, kona-ba opsaun polítiku-lejizlativa ne’ebé sai hanesan baze ba kriasaun Kódigu Estrada ne’ebé foun.

Opsaun polítiku-lejizlativa sira ne’ebé aprezenta ona ho objetivu atu estabelese regra foun sirkulasaun ba veíkulu iha dalan, atu bele promove seguransa viária/dalan ba utente estrada nian hotu.

...…

Ikusliu, Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, aprezenta ba Konsellu Ministrus opsaun polítiku-lejizlativa ne’ebé sai hanesan baze ba kriasaun Rejime jurídiku ba komersializasaun substitutu/troka susubeen inan nian.

Ho objetivu atu garante alimentasaun ida ne’ebé seguru no saudavel ba labarik sira, opsaun polítiku-lejizlativa sira ne’ebé aprezenta ona ho objetivu atu permite regulasaun ba komersializasaun husi produtu sira-ne’e, ho análize ba ninia kompozisaun, nune’e mós regulamentu publisidade ba produtu sira-ne’e. REMATA

 

 

   Ba leten