Ministériu Defeza no Seguransa simu ró patrulla rua

Seg. 31 maiu 2010, 00:06h
1

Tau ona iha Planu Estratéjiku ba Dezenvolvimentu Timor-Leste nian, Governu Konstitusionál IV sosa husi Repúblika Populár Xina, ró patrulla rua husi klase Shanghai III. Sekretáriu Estadu ba Defeza esklarese kestaun balu relasiona ho sosa ró rua ne’e, iha entrevista ba Programa “Adeus Konflitu, Bem vindu Dezenvolvimentu”.

Tuir Júlio Tomás, ró patrulla rua ne’e nia misaun maka halo patrullamentu iha tasi ne’ebé pertense ba Timor-Leste. Supervizaun ba tasi hanesan resposta importante ida no urjente hodi kombate atividade legál sira  ne’e bé mak verifika ona iha zona tasi ibun sira. Zona ekonómika eskluziva Timor-Leste ne’ebé sei provoka husi atvidade ilegál sira no ho patrullamentu ba iha tasi ne’e atu hodi kombate direta ba peska ilegál, ba tráfiku umanu no ba kontrabandu no atividade sira seluk ne’ebé rijista tiha ona.

Misaun ró patrulla rua ne’e nian tama iha polítika Defeza Nasionál ida ne’ebé maka Governu  dezenvolve ona iha tinan ikus hirak nia laran. Baze Navál Hera sei simu ró rua ne’e atu nune’e hala’o servisu polísia Marítima no Mariña Nasionál nian.

Negósiu kona-ba folin ró rua nian hamutuk dólar millaun 28 no pagamentu sei fahe ba dala- lima. Gastu sira ne’e fahe ona iha orsamentu Estadu nian ba tinan 2008 to tinan 2010.

Ró sira ne’e iha kapasidade patrulla iha zona tasi ibun tomak País ida ne’e nian, ho autonomia ida ba milla 700 no sei hala’o operasaun iha semana ida nia laran iha tasi klaran, sein presiza apoiu husi rai durante períodu ida ne’e, iha radár ho teknolójia avansada ida ne’ebé kompletu ho armamentu hodi halo defeza nian.

Bainhira husu kona-ba hili sosa ró rua ne’e husi Xina, Sekretáriu Estadu ba Defeza hatan katak, kontratu ne’e halo ho Xina, tanba Xina aprezenta ona kondisaun ne’ebé di’ak  hodi haruka joven no militár sira  atu hetan formasaun, iha prosesu konstrusaun, manutensaun no manobramentu ba ró patrulla rua ne’e, hodi nune’e bele prepara reparasaun iha tempu oin mai iha Timor-Leste.

Formasaun kona-ba mariña nian sei hala’o nafatin iha teritóriu nasionál, Mariña Portugeza koopera ho Mariña Nasionál hodi halo preparasaun no formasaun  kontínua ba Kuadru sira Mariña F-FDTL nian.

Kona-ba  futuru armada Mariña nian, Sekretáriu Estadu afirma katak “Futuru iha tasi. Futuru mak sei hola tan ró atu bele aumenta armada tasi nian, hodi asegura patrulla iha zona tasi ibun tomak no defeza ne’ebé metin ba ita nia riku soin tasi-laran nian”.

Iha loron 11 fulan Juñu sei hala’o serimónia ofisiál inaugurasaun ne’ebé sei konta ho partisipasaun husi Komandante bo’ot sira husi F-FDTL, Prezidente Repúblika, Primeiru-Ministru no membru Governu sira.

Komemorasaun ba inaugurasaun sei kontinua iha loron 12 fulan Juñu tuir mai hala’o semináriu ida kona-ba Defeza Nasionál. Paíz sira hanesan Singapura, Portugál no Indonézia sei marka prezensa. Sei sai nu’udar  oportunidade úniku hodi troka esperiénsia no koñesimentu ho país sira ne’ebé mak hasoru problema hanesan mós Timor-Leste.

   Ba leten