Lansamentu kampaña ba Sensu tinan 2022 nian

Seg. 15 agostu 2022, 19:25h
298633161_414614614101971_3004192776355990376_n

Kampaña ba Sensu Nasionál Populasaun no Abitasaun tinan 2022 nian lansa ona ofisiálmente ohin, loron 15 fulan-agostu, husi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, no husi Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak, iha serimónia ida ne’ebé hala’o iha Centro de Convenções Díli nian.

Sensu tinan 2022 nian, hala’o hosi loron 4 fulan-setembru to’o loron 5 fulan-outubru, iha territóriu laran tomak, sei sai sensu dahaat iha Timor-Leste, hafoin hala’o ona iha tinan 2004, 2010 no 2015.

Resenseamentu Jerál ba Populasaun no Abitasaun ho objetivu prinsipál atu sura no karateriza populasaun ne’ebé hela iha Timor-Leste, no mós levantamentu ba hela-fatin sira ne’ebé eziste no sira ninia kondisaun moris, liuhosi halibur dadus no elementu sira ne’ebé kompletu, ne’ebé hala’o liuhusi operasaun inkéritu no tratamentu estatístiku nian.

Uma-kain hotu-hotu husi munisípiu 13 no Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu (RAEOA) sei vizita hahú husi loron 4 fulan-setembru, husi ekipa resenseadór sira, liuliu sira ne’ebé hetan ona formasaun ba ida-ne’e, ne’ebé sei responsabiliza ba rekolla dadus. Ema totál hamutuk 3.424 ne’ebé kontrata husi Diresaun Jerál Estatístika ba implementasaun inisiativa ida-ne’e. Ekipa sira-ne’e tenke iha segredu profisionál no dadus sira ne’ebé rekollaa tenke anónimu, ne’e signifika katak sei la iha relasaun ho naran família ou ema sé de’it. Sei identifika ho loloos resenseadór hotu-hotu.

Iha ninia mensajen boazvindas, Ministru Finansas no Vise-Prezidente Komisaun Nasionál Sensu Nasionál Populasaun no Abitasaun nian, Rui Augusto Gomes, subliña katak “ita-nia Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, hato’o ona dala barak katak prioridade dezenvolvimentu Governu Konstitusionál VIII nian maka povu. Atu atinje moris-di’ak no progresu, kapitál umanu maka importante liu. Tanba ne’e, ita presiza iha informasaun ne’ebé loos no atuál kona-ba ita nia sosiedade, iha nivel lokál no nivel nasionál. Porezemplu, bainhira maioria populasaun husi postu administrativu ida ne’ebé kompostuu husi bebé no labarik sira, polítika públika sira tenke orienta ba konstrusaun pre-eskolár” sira nian.

Governante ne’e esplika katak objetivu husi Sensu tinan 2022 ne’e maka “rekolla informasaun atu hatene loloos, oinsá estrutura populasaun nian to’o iha nivel Suku no Aldeia. Porezemplu, kuantidade joven ka otas populasaun nian, feto hira no mane hira, kosok-oan no labarik hira, ema sira ho defisiénsia hira no dadus kona-ba populasaun ne’ebé moris iha sidade ka iha área rurál sira.

Ministru Rui Gomes hato’o ona mós ninia konfiansa katak “ho envolvimentu Prezidente Repúblika, Parlamentu Nasionál, lideransa relijioza sira no sosiedade sivíl hotu-hotu nian, Sensu Nasionál Populasaun no Abitasaun ida-ne’e sei hala’o ho susesu”.

Iha Orsamentu Jerál Estadu tinan 2022 nian, Governu aloka ona dolar amerikanu millaun 3,1 ba implementasaun atividade ida-ne’e.  Sensu tinan 2022 nian ne’e konta mós ho apoiu osan husi ajénsia oioin Nasoins Unidas nian: Fundu Populasaun Nasoins Unidas nian kontribui ona $777.300, UNICEF ho $56.000, PNUD ho $25.000, Feto ONU sira ho $24.000 no Programa Alimentár Mundiál ho $20.000.

Sensu tinan 2022 ne’e loloos tenke hala’o iha tinan 2020, maibé impedimentu orsamentál sira iha tinan 2020, ne’ebé kauza husi funsionamentu iha rejime duodesimál no restrisaun sira sirkulasaun nian ne’ebé impoin husi COVID-19 impede tiha ninia realizasaun.

Iha fulan-marsu tinan 2022, Konsellu Ministrus aprova ona Rezolusaun Governu nian N. 14/2022, iha loron 23 fulan-marsu, ne’ebé estabelese ona estrutura administrativa responsavel ba realizasaun Sensu Nasionál Populasaun no Abitasaun tinan 2022 nian, komposta husi komisaun tolu, Komisaun Nasionál Sensu tinan 2022 nian, prezide husi Primeiru-Ministru,  Komisaun Téknika Sensu tinan 2022 nian prezide husi Diretór-Jerál Estatístika, Elias dos Santos Ferreira no Komisaun Publikasaun Sensu tinan 2022 nian.

Serimónia ba lansamentu konta mós ho partisipasaun husi membru sira Governu Konstitusionál VIII no Parlamentu Nasionál nian, korpu diplomátiku, parseiru sira ba dezenvolvimentu, Prezidente Autoridade Munisipál sira no Administradór Postu Administrativu sira, lideransa komunitária sira, lideransa relijioza sira, akadémiku sira, reprezentante sira hosi setór privadu no jornalista sira.

 

 

 

 

 

   Ba leten