Governu no USAID hamutuk define prioridade ba dezenvolvimentu setór turizmu hodi aumenta reseita ekonomia Timor-Leste nian

Seg. 25 jullu 2022, 16:41h
295800146_400655308831235_7700552783275856000_n

 Ministériu Finansas, Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria no Gabinete Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku nian, iha parseria ho programa “Tourism for All”, husi Ajénsia Estadus Unidus ba Dezenvolvimentu Internasionál (USAID), realiza workshop ida kona-ba parseria públiku-Privada (PPP) iha setór turizmu nian, iha loron 22 fulan-jullu tinan 2022.

Eventu ne’e hala’o iha Auditóriu Ministériu Finansas, no iha objetivu prinsipál ba diskusaun entre parte rua ne’e, Governu no USAID, kona-ba prioridade sira ba projetu ne’ebé atu dezenvolve ho modalidade PPP iha setór turizmu nian,  iha Timor-Leste.

“Define prioridade sira ba setór turizmu nian, hamutuk ne’e importante tebes hodi kontribui ba sustentabilidade reseita ekonomia nasaun ida nian”, dehan Xefe Misaun USAID iha Timor-Leste, Zema Semunegus.

Vise-Ministru Finansas, António Freitas, defende mós importánsia ba workshop ida-ne’e hodi “define konsensu ida entre Governu no ita-nia parseiru, atu ita bele avansa ho prioridade balun ne’ebé sei realiza iha tempu badak hodi kontribui ba reseita ekonomia Timor-Leste nian”.

“Lori Governu Konstitusionál VIII nia naran”, Vise-Ministru ne’e espresa ninia “sinseru apresiasaun ba programa “Tourism for All” ne’ebé USAID maka durante ne’e sempre kolabora ho Governu, ho ninia ideia furak sira ba dezenvolvimentu setór turístiku iha Timor-Leste”.

Iha projetu barak ne’ebé prevee iha modalidade PPP setór turizmu nian, ne’ebé inklui Eko-lodge iha Ataúru, aviasaun doméstika no internasionál, intervensaun iha bee-manas Marobo, konsesaun ba ró (ferry), prezervasaun ba prizaun Ai-Pelu, intervensaun iha Parke Nasionál Nino Konis Santana, fatin turístiku sira iha Ramelau no Matebian, One Dollar Beach, iha Centro de Convenções de Díli, reinvestimentu iha pouzada nasionál sira ho ninia jestaun, Sentru Arte no Kultura no sistema bisikleta públika nian ida iha Dili.

Planu Estratéjiku ba Dezenvolvimentu (PED) tinan 2021-2030 nian ne’e, sai hanesan baze ba Programa Governu Konstitusionál VIII, hodi identifika infraestrutura estratéjika sira ne’ebé atu dezenvolve durante mandatu ne’e nian maka hanesan: estrada, ponte, bee no saneamentu, eletrisidade, portu, aeroportu no telekomunikasaun. Atu alkansa objetivu ida-ne’e, PED define mós PPP hanesan modalidade ba investimentu estratéjiku.

Iha tinan 2014, Governu Timor-Leste foin ba dahuluk utiliza modalidade PPP nian, no hosikedas altura ne’ebá, Ministériu Finansas hahú ona estabelese Unidade PPP ida hodi prepara lejizlasaun no rekruta funsionáriu sira ho kapasidade téknika ba Unidade PPP refere. Esforsu sira ne’e hotu, ho objetivu atu garante katak, projetu PPP sira ne’ebé implementa ho kualidade boot, bele fornese retornu ekonómiku, finanseiru no sosiál ne’ebé pozitivu ba Timor-Leste.

 

 

   Ba leten