Serimónia lansamentu ba konstrusaun Biblioteka Nasionál Timor-Leste nian

Ter. 19 jullu 2022, 17:35h
294705022_580835020156489_3114823198678028991_n

Sekretária Estadu Arte no Kultura (SEAK) organiza ona iha loron 19 fulan-jullu tinan 2022 serimónia lansamentu ba konstrusaun futuru edifísiu Biblioteka Nasionál Timor-Leste nian, iha Hudi-Laran, Dili.  Prevee katak konstrusaun edifísiu ne’e halo durante fulan 18.

Projetu ne’e nu’udar rezultadu parseria nian entre SEAK ho Autoridade Nasionál Petróleu no Minerais (ANPM) no sei hetan kustu dolar amerikanu millaun sanulu, ne’ebé sei finansia husi multinasionál petrolífera italiana Eni, hanesan kontrapartida bazeia ba akordu hodi esplora kampu petrolíferu nian iha Área Konjunta Dezenvolvimentu Petrolíferu, iha Tasi Timor. ANPM sei jere no fiskaliza kualidade konstrusaun nian, tuir padraun ENI nian no prátika internasionál sira ne’ebé di’ak liu.

Primeiru-Ministru afirma katak Konstrusaun Biblioteka Nasionál Timor-Leste nian sei “fó ba país instituisaun ida ne’ebé ho devér hodi prezerva, defende no valoriza patrimóniu kulturál timoroan, liuhusi konservasaun ba livru, jornál, revista no publikasaun sira seluk ne’ebé sei disponivel ba sidadaun, estudante, peskizadór, investigadór no turista sira”.

 “Kompromisu ida ne’ebé  hodi valoriza patrimóniu kulturál timoroan, ezemplu hanesan Biblioteka Nasionál iha país ne’ebé dezenvolvidu liu, ho objetivu atu promove direitu asesu  ba edukasaun no ba kultura ne’ebé prevee ona iha artigu da-59 Konstituisaun RDTL nian, liuhusi defeza ba kriasaun kulturál, lubun no depózitu ba obra sira ne’ebé publika husi autór timoroan sira no obra sira ne’ebé promove diversidade kulturál, literária, téknika no sientífika,  iha espasu ida ne’ebé sei sai duni plataforma ida ba kriasaun no partilla koñesimentu”.

Xefe Governu hatutan katak “ ida-ne’e maka pasu dahuluk no importante hodi oferese Timor-Leste infraestrutura esensiál lubuk ida ba funsionamentu setór tranzversál kultura no patrimóniu tradisionál nian, ne’ebé iha futuru sei integra muzeu nasionál ida, sentru kulturál no jardín no akademia ida ba arte no indústria kriativa, ne’ebé, hodi promove aparesimentu artista no autór foun Timor-Leste nian, sei kontribui duni     ba rikusoin identidade kulturál país nian no ba sentimentu patriótiku ita-nia Povu nian”.

 

   Ba leten