Konvensaun entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Repúblika Portugeza kona-ba Seguransa Sosiál

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

……………………………………………………………………………………………………………

Dili, loron 29, fulan-juñu, tinan 2022

Komunikadu Imprensa

Konvensaun entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Repúblika Portugeza kona-ba Seguransa Sosiál

Haree ba mobilidade ne’ebé daudaun ne’e akontese iha merkadu traballu, iha nivel internasionál, ho traballadór barak ne’ebé hela no serbisu iha país estranjeiru, importante tebetebes atu halo negosiasaun entre Estadu sira, ho objetivu atu asegura direitu ba serbisu ne’ebé dignu, ho protesaun sosiál, la haree ba husi país iha ne’ebé traballadór hela bá.

Daudaun ne’e Timor-Leste nia sidadaun nasionál barak maka hela no serbisu iha rai-li’ur, ho osan ne’ebé emigrante sira haruka mai hanesan reseita importante ida ba orsamentu família timoroan barak iha Timor-Leste. Maibé, tanba rejime seguransa sosiál diferente husi país ba país no iha kazu rejime kontributivu, ezije prazu garantia atu hetan asesu ba prestasaun sosiál, traballadór barak maka laiha direitu ba prestasaun ne’e, maske kontribui ona durante tempu balun hanesan iha país estranjeiru no mós iha Timor-Leste.

Nune’e, tanba númeru hosi sidadaun sira ne’ebé envolve no haree ba relasaun istórika ne’ebé di’ak tebes entre nasaun rua ne’e, governu Timor-Leste no Portugál nian deside atu selebra Konvensaun ida kona-ba Seguransa Sosiál, ne’ebé asina ohin, iha loron 29 fulan-juñu tinan 2022, husi Señora Vise-Primeira-Ministra no Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun Timor-Leste no husi Señór Sekretáriu Estadu Seguransa Sosiál Portugál nian, ne’ebé reprezenta governu rua ne’e ho podér tomak ne’ebé fó ona atu asina Konvensaun ne’e.

Konvensaun ne’e abranje traballadór no sidadaun sira hotu husi nasaun rua ne’e, inklui rejime seguransa sosiál kontributivu no la kontributivu nian, no iha objetivu fundamentál rua: iha sorin seluk, totalizasaun husi períodu kontributivu ne’ebé kumpre husi país rua ne’e, hodi permite “sura hamutuk” tempu serbisu no deskontu nian ba seguransa sosiál iha país rua ne’e, atu kumpre prazu garantia nian hodi hetan asesu ba prestasaun sosiál rejime kontributivu nian; iha sorin seluk, atu asegura tratamentu hanesan entre sidadaun país rua ne’e nian, hodi permite katak sidadaun sira husi país ida ba hela iha país seluk hetan direitu hanesan no sujeita ba obrigasaun ne’ebé hanesan ho sidadaun husi país ne’ebé sira hela bá.

Konvensaun ne’e abranje prestasaun sira hotu husi sistema seguransa sosiál nian ne’ebé aprova ona iha Timor-Leste, husi rejime kontributivu no la kontributivu, no prestasaun ekivalente sira husi sistema seguransa sosiál Portugál nian. Ka iha sorin seluk, inklui pensaun ferik-katuas, invalidés no sobrevivénsia no subsídiu parentalidade rejime kontributivu nian, nune’e mós pensaun sosiál ferik-katuas no invalidés (SAII) nian husi rejime la kontributivu. Prevee mós katak prestasaun foun sira, ho objetivu atu proteje situasaun sira seluk, hanesan moras ka dezempregu, sei integra bainhira Konvensaun ne’e aprova ona iha Timor-Leste.

Nune’e, ho Konvensaun ida-ne’e, no bainhira ratifika ona, sidadaun timoroan sira ne’ebé hela iha Portugál sei hetan direitu ba prestasaun la kontributiva husi sistema seguransa sosiál portugés nian, enkuantu sira hela iha país refere, ezatamente iha kondisaun hanesan mós ho sidadaun portugés ida. Iha sorin seluk, traballadór timoroan sira ne’ebé hala’o atividade profisionál iha Portugál, no hala’o deskontu seguransa sosiál iha país refere, sei haree katak tempu serbisu no deskontu ne’e sei sura iha sira-nia karreira kontributiva, ho objetivu atu kumpre prazu nesesáriu atu hetan direitu ba prestasaun rejime kontributivu nian.

Tanba ne’e, Konvensaun kona-ba Seguransa Sosiál ne’ebé ohin asina entre Timor-Leste no Portugál, nu’udar pasu importante ida, tanba proteje sidadaun no traballadór sira husi nasaun rua ne’e nian no mós permite mobilidade traballu nian. REMATA

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=30725