Timor-Leste partisipa iha Sorumutuk Dahuluk hosi Estadus Partes ba Tratadu kona-ba Proibisaun Arma Nukleár sira

Kin. 23 juñu 2022, 15:38h
289578225_1005450346917311_4394435192183401897_n

Ministra Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Adaljiza Magno, akompaña husi Reprezentante Permanente ba Nasoins Unidas no Organizasaun Internasionál sira-seluk iha Jenebra, Lurdes Bessa, partisipa iha Sorumutuk Dahuluk husi Estadus Partes ba Tratadu kona-ba Proibisaun Arma Nukleár sira (TPAN), ne’ebé hala’o iha Viena, loron 21 to’o loron 23 fulan-juñu.

Eventu ne’e halibur reprezentante sira husi governu, sosiedade sivíl no observadór sira kona-ba kompromisu ne’ebé asina husi país 86 no ratifika ona husi país 65, hodi proibe arma nukleár iha mundu tomak. 290034247_1006280996834246_3749698576778326120_n

Sorumutuk ida-ne’e nu’udar oportunidade importante ida ba Estadu sira atu kompromete ho asaun konkreta sira hodi implementa obrigasaun sira, hanesan fó asisténsia ba vítima sira husi uzu no teste ba nukleár sira, hahú trata ambiente ne’ebé kontamina ona no atu universaliza tratadu ne’e.

Tratadu ne’e aprova iha tinan 2017 no tama iha vigór iha loron 22 fulan-janeiru tinan 2021. Parlamentu Nasionál Timor-Leste aprova Tratadu ne’e ho unanimidade ba ninia ratifikasaun iha loron 25 fulan-abril liubá.

Iha ninia intervensaun, iha loron dahuluk sorumutuk nian, Ministra Adaljiza Magno, afirma katak “Timor-Leste apela ba Estadu hotu-hotu atu asina, ratifika ka adere ba Tratadu ne’e” no katak “Timor-Leste prontu atu partisipa iha esforsu  ka mekanizmu diplomátiku hotu atu partilla no troka opiniaun sira hodi kumpre ninia kompromisu sira kona-ba matéria ida-ne’e no atu promove kooperasaun rejionál no globál ba redusaun risku sira no ba dezarmamentu nukleár”.

289417513_1006061586856187_5953874489368363894_nAleinde Sorumutuk Dahuluk husi Estadus Partes Tratadu nian kona-ba Proibisaun ba Arma Nukleár sira, Ministra Adaljiza Magno partisipa mós iha sorumutuk bilaterál sira ho membru sira husi Governu Nova Zelándia no ho Primeiru-Ministru Fiji nian.

Sorumutuk ho governante sira Nova Zelándia nian aleinde ko’alia liu kona-ba importánsia estabilidade no área livre ba arma nukleár sira, diskute mós ba kooperasaun entre Timor-Leste ho Nova Zelándia kona-ba mobilidade laborál no nesesidade reziliénsia nian iha nivel ekonómiku. 730838d9-7473-48f6-a905-8c28b591805f

Iha enkontru ho Primeiru-Ministru Fiji nian destaka importánsia husi fortalesimentu kooperasaun bilaterál iha saúde, peska, mudansa klimátika no iha turizmu. Iha área multilateralizmu, Governante sira diskute kona-ba estabilidade iha rejiaun Indo-Pasífiku, Timor-Leste nia kandidatura ba Konsellu Direitus Umanus ba mandatu tinan 2024-2026 no mós Timor-Leste nia prosesu adezaun nian ba ASEAN no ba OMK.

   Ba leten