Kolókiu Nasional Implementasaun Programa Nasional Reforma Administrasaun Públika: Progresu & Pasu ba Oin

Ses. 17 juñu 2022, 16:00h

VIII Governu Konstitusionál liuhusi Prezidénsia Konsellu Ministrus nebé responsabliza ba inisiativa Reforma Administrasaun Públika Timor-Leste, horsehik, Sigunda-feira, 13 Juñu 2022, iha Salaun Konferénsia Ministériu Sosiál, Solidariedade & Inkluzaun (MSSI), realiza, “Kolókiu Nasional Implementasaun Programa Nasional Reforma Administrasaun Públika: Progresu & Pasu ba Oin” hamutuk ho Diretóres-Jerais, Diretores Nasionais husi Ministériu no Ajénsia sira hotu Governu nian.

Objetivu husi kolókiu nasionál ne’e atu:

ü Atu kria sensibilizasaun kona-bá Programa RAP ba partisipante sira, inklui alkansu saida deit mak halo tiha ona nomós prioridade saida deit mak sei halo ba oin;

ü Introduz estrutura orgánika J&DRU iha Funsaun Públika nudar estrutura estratéjiku ida iha estrutura burokrátiku nian hodi bele suporta implementasaun polítika no programa governu nian, hanesan ho Diresaun-Jerál Administrasaun Finansas;

ü Introduz organograma J&DRU ho ninia deskrisaun tarefas & responsabilidade ba kada pozisaun iha estrutura ne’e. Organograma J&DRU ne’e sei diskuti ho partes relevante sira, atu, ikusmai, Governu bele adopta iha estrutura orgánika burokrátika nian.

Kolókiu ne’e importante teb-tebes nudar inisiativa ida atu apoia ministériu sira iha implementasaun programa reforma administrativa ne’e, nebé nudar programa prioritáriu Governu tomak nian ida husi 4 Grandes Reformas Institusionais Estadu tomak nian, no atu fasilita ho diak liután ministériu no ajénsia sira Governu nian iha área Jestaun & Dezenvolvimentu Rekursus Umanus.

Governu ida ne’e rekoñese katak size rekursus umanus iha funsaun públika ne’e inkompatível ho númeru populasaun nomos ho estadu nia rekursu finanseiru. No ne’e sai nudar obrigasaun boot ida ba Governu atu rezolve kestaun prinsipál sira liuhusi hadiak liután Itania Jestaun no Dezenvolvimentu Rekursus Umanus (J&DRU). Kestaun existente sira nebé Governu sira enfrenta durante ne’e, no tenki hadi’ak mak kona-bá: (i) Prosesu sira J&DRU (rekrutamentu, dezenvolvimentu kareira no promosaun, remunerasaun, dezenvolvimentu kapasidade, pensaun no reforma) nian; (ii) Númeru funsionáriu públiku ho idade idozu kada tinan aumenta ba bebeik, maibé lei funsaun públika rasik la obriga sira atu reforma. Ida ne’e taka dalan atu lori funsionáriu freska no ho ispíritu no produtividade as mai funsaun públika; (iii) Itania sistema informátika jestaun pesoál, presiza upgrated no jere ho diak liu tan, hodi bele evita aumentu de númeru ghost workers nebé sai ona segredu públiku; (iv) Preokupasaun seluk tan, nebé Ita hotu labele nega mak katak iha mos influénsia polítiku iha nomeasaun ba kargus xefias no diresoens, no la ignora mos katak funsionáriu sira nebé okupa kargu sira ne’e barak mos involve iha polítiku prátika.

Itania Komisaun Funsaun Públika mesak sei la halo no rezolve problema sira iha funsaun públika nia laran.

Liuhusi meiu ida ne’e, Governu buka atu oinsá J&DRU ne’e bele desentraliza no hala’o direta husi liñas ministeriais no ajénsia sira governu nian.

Governu ida ne’e tau ona komitmentu boot atu hadiak sasán sira ne’e. Neneik maibé bebeik, hadia funsionáriu sira nia vida no hadiak mos Itania administrasaun públika atu bele presta servisu no atendimentu ho kualidade diak ba Itania sidadaun no empreza sira.

 

   Ba leten