Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 6 fulan-abril tinan 2022

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

……………………………………………………………………………………………………………

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 6 fulan-abril tinan 2022

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova ona projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprezenta husi Primeira-Ministra ein ezersísiu, Armanda Berta dos Santos, ne’ebé fiksa vaga sira ba promosaun pesoál integradu iha Rejime Jerál Karreira sira Administrasaun Públika nian ba tinan 2022. Husi totál vaga 866 ba promosaun, ne’ebé define ona iha Rezolusaun Governu nian, 41 ba Tékniku Superiór – Grau A, 122 ba Tékniku Superiór – Grau B, 190 ba Tékniku Profisionál – Grau C, 250 ba Tékniku Profisionál – Grau D, 164 ba Tékniku Administrativu – Grau E no 99 ba Asistente – Grau F.  Vaga sira ne’e destina ba promosaun ne’ebé tinan-tinan Governu fiksa, liuhusi proposta Komisaun Funsaun Públika nian, to’o limite 10% husi totál ema ba kada kategoria ka grupu profisionál.

Konsellu Ministrus delibera hodi autoriza Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes atu halo negosiasaun ho Banku Mundiál kona-ba kondisaun espesífika sira ba empréstimu hodi finansia projetu fornesimentu bee moos ba sidade Dili. Projetu ne’e ho objetivu atu aumenta área kobertura ba servisu abastesimentu bee moos no hadi’a kapasidade institusionál BTL.EP nian. Projetu ne’e ho valór totál dolar amerikanu millaun 123,37, iha ne’ebé USD 120,76 finansia husi empréstimu ne’e rasik. Projetu ne’e ho durasaun tinan 7, hahú husi tinan 2023 to’o 2029 no sei benefisia ba ema na’in- 82.300 husi munisípiu Dili nian.

Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, halo aprezentasaun ida kona-ba faze oin-oin husi projetu ne’e no kona-ba pontu situasaun preparasaun nian ba prosesu aprovizionamentu projetu konstrusaun bloku pediatria no kuidadus intensivus iha Ospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV - sigla iha lian portugés) nian. Bloku ospitalár foun ne’e sei iha andar lima no área ida ne’ebé ho luan besik metru kuadradu rihun haat. Bloku foun ne’e sei oferese instalasaun sira ne’ebé adekuada ba nesesidade sira husi númeru pasiente nian ne’ebé aumenta ba beibeik iha HNGV, hodi promove melloria kualidade prestasaun servisu saúde iha país ne’e.

Vise-Ministru Administrasaun Estatál, Lino de Jesus Torrezão, aprezenta ba Konsellu Ministrus opsaun polítiku-lejizlativa sira ne’ebé maka sai hanesan baze ba inisiativa hodi kria polítika nasionál ba arkivu públiku no privadu sira. Inisiativa lejizlativa ida-ne’e ho objetivu atu implementa polítika arkivista nasionál, ho estabelesimentu no definisaun ba prinsípiu sira ne’ebé sei orienta ba jestaun arkivu, la depende ba formatu, suporte materiál fíziku no natureza informasaun ne’ebé kontein iha dokumentu sira instituisaun públika no privada nian.

Ikusliu, Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus, Joaquim Amaral, halo aprezentasaun ida kona-ba progresu sira ne’ebé alkansa ona iha prosesu adezaun ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK). Nesesidade apoiu nian iha nivel polítiku no tékniku, ba prosesu adezaun nian mós aprezenta ona, liuliu atu aselera elaborasaun ba lejizlasaun pendente na reforma interna sira, ne’ebé ho objetivu atu fasilita atividade komersiál sira no kria ambiente ida favoravel ba setór privadu, nasionál no estranjeiru, nune’e bele kumpre prinsípiu jerál OMK nian. Aprezenta mós roteiru indikativu ida husi faze tuirmai prosesu nian atu nune’e, to’o tinan-nia rohan, prosesu adezaun Timor-Leste nian konklui ona. REMATA.

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=30392