Sorumutuk husi Primeiru-Ministru Timor-Leste no Austrália nian

Primeiru-Ministru Timor-Leste, Taur Matan Ruak, no Primeiru Ministru Austrália nian, Scott Morrison, hala’o sorumutuk liuhosi videokonferénsia iha kinta, loron 17 fulan-fevereiru tinan 2022. Primeiru Ministru rua ne’e afirma fila-fali importánsia fundamentál hosi relasaun bilaterál Austrália-Timor-Leste nian, no salienta katak tinan 2022 marka tinan ruanulu husi relasaun diplomátika entre Austrália no Timor-Leste. Lider rua ne’e simu ho di’ak espansaun kooperasaun substansiál entre país rua ne’e, hahú kedas husi vizita Primeiru Ministru Morrison mai Timor-Leste  iha fulan-agostu tinan 2019.

Primeiru Ministru sira diskute kona-ba sira-nia apresiasaun ba amizade forte no metin entre povu Timor-Leste no Austrália nian, no hametin kompromisu ne’ebé país rua ne’e fahe iha defeza ba valór demokrátiku nian sira.

Primeiru Ministru Taur Matan Ruak hato’o ninia apresiasaun ba apoiu abranjente Austrália nian hodi hatán ba COVID-19 iha Timor-Leste, ne’ebé inklui destakamentu ekipa sira asisténsia médika Austrália nian iha fulan-abril no fulan-setembru tinan 2021, apoiu tomak ba programa nasionál vasinasaun nian iha Timor-Leste no fornese vasina Austrália nian ba doze dahuluk no daruak no ba reforsu sira. Austrália maka sai ona doadór ne’ebé boot liu ba vasina COVID-19 nian iha Timor-Leste.

Primeiru Ministru rua fó-sai inísiu ba faze foun tinan lima nian, atu apoia setór saúde nian iha Timor-Leste, ho valór dolar australianu millaun 30, atu hametin prestasaun servisu ba kuidadu saúde primáriu sira , ne’ebé inklui hadi’a nutrisaun, ijiene no saneamentu, no saúde seksuál no reprodutiva. Primeiru ministru sira konkorda atu serbisu hamutuk hodi apoia rekuperasaun ekonómika hafoin pandemia.

Austrália disponibiliza ona dolar australianu millaun 30 ba apoiu orsamentál no ajuda sira seluk ba Timor-Leste hodi mantein servisu sira no ba atividade ekonómika durante krize, ne’ebé inklui finansiamentu ba Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS) Timor-Leste nian, hodi permite konstrusaun ba infraestrutura komunitária sira hanesan sistema irrigasaun nian sira, ponte ki’ik sira, no estrada sira ne’ebé liu katoluk rua ba aldeia sira hotu Timor-Leste nian.

Primeiru-Ministru rekoñese ona importánsia atu reforsa infraestrutura esensiál sira hodi promove prosperidade ekonómika iha Timor-Leste ba tempu naruk. Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak reafirma kompromisu Timor-Leste nian ho implementasaun ligasaun Súl Kabu Submarinu nian, husi Timor-Leste ba Austrália, hodi permite servisu internet nian sira ne’ebé lais liu, fiavel liu no asesivel liu  ba konsumidór no empreza sira Timor-Leste nian, tane-aas oferta Austrália nian iha apoiu adisionál ba konkretizasaun husi ligasaun kabu nian ne’e.

Primeiru-Ministru Morrison konfirma ona katak Austrália mós sei fó apoiu ba reabilitasaun Aeroportu Internasionál Dili nian.

Primeiru-Ministru rua louva ona mós  anúnsiu ne’ebé halo husi Diretór Ezekutivu Qantas, Alan Joyce, katak kompañia aérea ida-ne’e sei estabelese rota komersiál permanente ida entre Darwin no Dili, ho númeru krexente vou sira nian, tuir Akordu foun Servisu Aéreu sira Austrália–Timor-Leste nian. Vou foun sira ne’e sei aumenta oportunidade sira ba komérsiu, turizmu no mobilidade laborál entre ita-nia país sira.

Primeiru-Ministru sira diskute ona importánsia hosi mobilidade laborál iha promosaun rekuperasaun ekonómika iha país rua-ne’e. Timor-Leste iha rezerva traballadór ne’ebé vasina ona totál hamutuk liu husi 6.500 no prontu atu mobiliza ba Austrália. Hein katak prokura boot traballadór sira iha Austrália sei provoka aumentu boot númeru traballadór timoroan sira iha tinan 2022 ne’ebé emprega iha ámbitu eskema Mobilidade Laborál Pasífiku no Austrália (PALM)

Primeiru-Ministru sira diskute kona-ba importánsia husi kontribuisaun ne’ebé esplorasaun husi rekursu sira gás nian iha Tasi Timor fó ba moris di’ak iha ekonomia entre nasaun rua ne’e, no kooperasaun ne’ebé metin entre Austrália no Timor-Leste iha Tratadu Fronteira Marítima nia okos, ne’ebé tama ona iha vigor iha tinan 2019. Primeiru-Ministru Morrison kompromete nia-an katak sei hari Fundu Parseria ida GNL nian hodi hametin ligasaun sira entre Austrália no Timor-Leste iha dezenvolvimentu no komérsiu gás nian, inklui iha utilizasaun kaptura (rai hamutuk) no armazenamento karbonu nian.

Primeiru ministru na’in rua mós diskute interese sira ne’ebé komún husi Austrália no husi Timor-Leste iha rejiaun Indo-Pasífiku ida ne’ebé nakloke, inkluziva no reziliente, iha ne’ebé diretu sira husi Estadu hotu-hotu sei hetan respeitu no iha ne’ebé sei soberania no independénsia nasaun ida-idak sei defende. Sira mós destaka ona rezolusaun husi disputa ne’ebé naruk kona-ba fronteira marítima sira nian liuhusi prosesu rekonsiliasaun ne’ebé liu husi UNCLOS nia okos hanesan ezemplu ida ne’ebé forte husi rezolusaun pasifika ba disputa sira tuir direitu internasionál.

Primeiru Ministru na’in rua deside ona atu servisu hamutuk hodi impede katak Tasi Timor nian  uza husi peskadór ilegál sira, ema kontrabandista sira no ema kriminozu tranznasionál sira. Sira kompromete ona atu kontinua hakle’an kooperasaun iha matéria seguransa tasi nian, no Primeiru-Ministru Morrison konfirma ona kompromisu Austrália nian atu fó Ro rua patrulla nian klase Guardian, Aitana no Laline, ba Timor-Leste, iha tinan 2023. Sira louva servisu ne’ebé la’o hela hodi prepara entrega embarkasaun rua ne’e nian, inklui modernizasaun ba infraestrutura sira iha Baze Naval Portu Hera, iha kosta norte Timor-Leste nian.

Primeiru-Ministru sira diskute ona envolvimentu boot husi Timor-Leste ho organizasaun multilateral sira, inklui sira-nia proposta adezaun nian ba ASEAN no Organizasaun Mundiál Komérsiu nian, no apoiu Austrália nian ne’ebé forte no metin.

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=30132