Timor-Leste no Uniaun Europea fó sai área prioridade sira ba kooperasaun hamutuk

Kin. 03 fevereiru 2022, 16:03h
image

Iha loron 3, fulan-fevereiru, 2022, Timor-Leste no Uniaun Europea (EU)  revela prioridade sira ba programa kooperasaun EU/Timor-Leste foun. EU sei fornese fundus ho totál EUR 55 milliaun hahú ohin loron to’o tinan 2024 atu apoia inisiativa oioin hodi dezenvolve Timor-Leste no atu promove kooperasaun ne’ebé fó benefísiu ba malu.

Programa Indikativu Multi-anuál EU nian ba Timor-Leste ba tinan 2021-2027 lansa ofisialmente hosi S.E. Ministra Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun Sra. Adaljiza A.X.R. Magno no S.E. Embaixadór Uniaun Europea nian ba Timor-Leste, Sr. Andrew Jacobs.

Ho dokumentu estratéjiku foun ida-ne’e, EU hatudu ninia kompromisu atu fornese apoiu ba prioridade sira-ne’ebé define iha konsultasaun ho autoridade sira Timor-Leste nian (https://ec.europa.eu/international-partnerships/system/files/mip-2021-c2021-9071-timor-leste-annex_en.pdf). Mós halo konsulta ona ho parte-interesadu xave sira seluk, liuliu Organizasaun Sosiedade Sivíl sira, inklui organizasaun feto no juventude sira, autoridade lokál sira, reprezentante sira hosi sektór privadu, ONU no parseiru dezenvolvimentu sira seluk iha Timor-Leste.

Programa foun ne’e iha prioridade prinsipál rua: Prioridade da-1 – rekuperasaun no dezenvolvimentu ekonómiku ne’ebé di’ak ba meiu ambiente no sustentavel; no Prioridade da-2: Governasaun di’ak ba dezenvolvimentu sustentavel. Ba faze dahuluk, hosi 2021 – 2024, EU sei dedika kontribuisaun EUR 55 milliaun (maizoumenus USD 61 milliaun). Alokasaun finansiamentu ba 2025 – 2027 sei determina bazeia ba revizaun iha programa nia klaran iha 2024.

Embaixadór Andrew Jacobs dehan iha lansamentu: “Uniaun Europea iha parseria naruk ona ho Timor-Leste, bazeia ba valór komún sira hanesan demokrasia, direitus umanus, no regra lei nian. Ohin loron ita marka pasu boot ida iha kooperasaun ne’e, hodi kompromete apoiu ba rekuperasaun no dezenvolvimentu ekonómiku ne’ebé di’ak ba meiu ambiente no sustentavel (“Green Deal” ka ‘Kontratu Matak’ ida) no mós ba governasaun di’ak ba dezenvolvimentu sustentavel. Ha’u haksolok tebes katak ami bele hakle’an ami-nia apoiu ba Timor-Leste iha ninia diversifikasaun ba ninia ekonomia, no iha ninia esforsu sira hodi hala’o integrasaun ekonómiku rejionál, inklui preparasaun ba adesaun posivel iha ASEAN.”

Ministra Sra. Adaljiza A.X.R. Magno deklara: “Ha’u rekoñese katak programa sira Uniaun Europea nian iha enkuadramentu parseria foun nian ho Uniaun Europea sei komplementa esforsu sira Governu nian ba povu Timor-Leste nia rahun-di’ak. Ha’u enkoraja Membru Governu sira seluk hosi sektór relevante sira atu foti oportunidade ida-ne’e hodi hala’o implementasaun ba Governu nia planu atu serbi ita-nia povu. No ha’u mós fó parabéns ba Uniaun Europea, tanba Uniaun Europea mak parseiru dezenvolvimentu dahuluk iha Timor-Leste ne’ebé apoia Timor-Leste hodi implementa prinsípiu “Country Owned, Country Led” (nasaun rasik mak na’in no nasaun rasik mak lidera) no uza nasaun rasik nia sistema sira. Tan ne’e, ha’u kontinua hala’o diálogu polítiku tinan-tinan no mós diálogu polítika públiku regulár sira nu’udar instrumentu sira-ne’ebé folin boot liu hodi hametin no mantein ita-nia kooperasaun”.

Adosaun ba Programa Indikativu Multi-anuál mak pasu importante ida hodi reforsa EU nia kooperasaun ho Timor-Leste. Sei habele EU no Timor-Leste atu kontinua serbisu hamutuk ho programa no projetu sira-ne’ebé bazeia ba objetivu, prinsípiu no valór mútua sira. Programa ne’e mai iha altura bainhira EU hahú implementa estratéjia kooperasaun foun ida iha Indo-Pasífiku.

   Ba leten