Biografia

 

Primeiru-Ministru no Ministru Defeza no Seguransa Repúblika Demokrátika Timor-Leste

Naran:
Kay Rala Xanana Gusmão

Loron Moris:
20 fulan Juñu tinan 1946

Moris Fatin:
Manatutu, Timor-Leste



Kay Rala Xanana Gusmão, moris iha loron 20 fulan Juñu, tinan 1946 iha Manatutu, Timor-Leste. Moris iha país nia laran, hamutuk ho halin mane ida no feton na’in lima. Hotu tiha ensinu primáriu no hahú fali ensinu sekundáriu misaun Katólika Nosa Señora Fátima, iha Dare, hafoin mai fali iha Díli. Hahú sevisu sedu liu, hala’o funsaun fiskál iha obra aban bain rua nian no lorokraik hanorin iha eskola xineza. Iha fulan Abril tinan 1974, hala’o servisu iha redasaun “Lian Timor nian”.

Hafoin hala’o tiha Revolusaun Kravu iha Portugal, iha loron 25 fulan Abril tinan 1974, no hetan oportunidade ba auto-determinasaun no independénsia, Kay Rala Xanana Gusmão, deside hamutuk hó Asosiasaun Sosiál Demokrata Timorense-ASDT, ne’ebé foin hahú an atu forma no iha tinan ida ne’e duni, transforma iha Frente Revolusionária Timor-Leste Independente (FRETILIN). Hala’o servisu hanesan jornalista no fotógrafu, Kay Rala Xanana Gusmão, asumi kargu nu’udar Direktor Adjuntu ba Departamentu Informasaun partidu nian.

Iha loron 7, fulan Dezembru, tinan 1975, hafoin hala’o tiha invazaun fronteirisa armada iha teritóriu Timor-Leste, Indonézia deside invade kapitál Díli. Hafoin Prezidente FRETILIN Nicolau Lobato mate tiha, iha fulan Dezembru tinan 1978, hamutuk ho Membru Komité Sentrál barak FRETILIN nian, Kay Rala Xanana Gusmão, simu knar hodi organiza hikas fali luta. Iha fulan Marsu, tinan 1981, organiza Konferénsia Nasionál FRETILIN nian ba dala uluk, durante ne’e, foti nia nu’udar líder Rezisténsia no Komandante-Xefe FALENTIL nian (Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste). Iha fulan Marsu, tinan 1983, Kay Rala Xanana Gusmão, hatudu nia pragmatizmu, bainhira hahú hala’o negosiasaun formál ho Forsa Armada Indonézia nian (ABRI/TNI), hodi halo sesar-fogu, ne’ebé dura to’o fulan Agostu tinan nebá ne’e.

Kay Rala Xanana Gusmão, harí no dezenvolve Polísia Unidade Nasionál ne’ebé hatudu iha koperasaun ativa hó membru Igreja Katólika no ho autoridade tranzitória Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão aproveita fulan lima sesar-fogu hodi dezenvolve rede organizada klandestina nasionál nian ba dala uluk, ne’eb’e ema hatene hanesan “Frente Klandestina”. Iha tinan 1988 susesu ba inisiativa Unidade Nasionál lori Kay Rala Xanana Gusmão harí CNRM-Konsellu Nasionál Rezisténsia Maubere, hanesan espresaun komandu nasionál apartidáriu luta nian; CNRM ne’ebé tuir mai CNRT, Konsellu Nasionál Rezisténsia Timorensere.

Tinan ida hafoin massakre Santa Kruz, no hafoin hala’o tiha iha guerilla tinan 17 nia laran, ema kaptura Kay Rala Xanana Gusmão iha loron 20 fulan Novembru tinan 1992 iha kapitál Díli. Maiske hetan elojiu iha nível internasionál, Kay Rala Xanana Gusmão sai nu’udar alvu hodi simu julgamentu hanesan sena ida no dadur iha prizaun ida ne’ebé destinadu ba krimunozu komún. Maibé, tamba presaun husi komunidade internasionál, autoridade indonézia sira, obrigadu halo nia tranferénsia ba Prizaun Cipinang, rezervadu ba prezu polítiku sira.

Iha prizaun, Xanana Gusmão, dedika nia tempu hodi halo estratejia ba Rezisténsia, hodi estuda mos lian indonéziu, inglés no direitu. Nia mos halo pintura no hakerek poezia, hakiak nia talentu ida ne’ebé hatene tiha ona iha tinan 1975, bainhira nia manan Prémiu Timorense ba Poezia husi poema “Mauberíadas”. Nia pintura balu faan tiha ona, no proveitu husi pintura hirak ne’e, Xanana Gusmão oferese ba Rezisténsia. Iha tinan 1994, nia ensaiu polítiku balu, publika tiha ona iha livru ida, Timor-Leste – Povu ida, Pátria ida, Ed.Kolibri,Lisboa.

Iha Abril tinan 1998, iha Konvensaun Nasionál Timorense iha diáspora, ne’ebé estabelese Konsellu Nasionál Rezisténsia Timorense (CNRT) nian, Xanana Gusmão reafirma tiha ona hó aklamasaun hanesan líder Rezisténsia Timorense no Prezidente CNRT.

Tuir mai iha presaun internasionál ne’ebé makaas liu tan kona-bá libertasaun Xanana Gusmão nian no deklarasaun husi Prezidente Indonézia Habibie, hodi promete atu fó independénsia ba Timor-Leste, bainhira hala’o konsulta popular iha país ida ne’e, rejeita planu autonomia ne’ebé hato’o husi governu, Kay Rala Xanana Gusmão tranferidu ba Prizaun Cipinan iha loron 10 fulan, Fevereiru, tinan 1999, hodi ba fali iha prizaun domisiliária iha Salemba, parte sentrál Jakarta nian.

Prosesu dezenvolvimentu polítiku timorense hala’o lalais los no rekoñesimentu internasionál jeneralizadu husi kualidade Xanana Gusmão nian hanesan estadista no líder, nu’udar razaun atu hetan vizita barak-barak ba nia uma prizaun nian, husi parte governu estranjeiru, inklui mos Sekretária Estadu EUA, Madaleine Albright, eis Prezidente EUA, Jimmy Carter, Ministru Negósius Estranjeirus Austrália Alexander Downer no Ministru Negósius Estranjeirus, Japaun Masahiko Komura.

Referendun patrosinadu husi ONU iha loron 30, fulan Agostu, tinan 1999, proposta ba autonomia ne’ebé hato’o husi Indonézia rejeitada ho modo esmagador, hatudu sinál katak, tenki hakotu duni okupasaun indonézia iha Timor-Leste no hahú prosesu tranzisaun ne’ebé lidera husi ONU iha Timor-Leste. Ida ne’e, hanesan aktu demokrátiku ba dala uluk, iha istória Timor-Leste nian.

Iha lorom 7, fulan Setembru, tinan 1999, Kay Rala Xanana Gusmão, sai husi prizaun domisiliária. Iha fulan Agostu, tinan 2000, hala’o Kongresu Nasionál CNRT nian iha Díli ba dala uluk, hodi foti Kay Rala Xanana Gusmão nu’udar Prezidenti CNRT/Kongresu Nasionál. Iha fulan Novembru, tinan 2000, to’o fulan Abril, tinan 2001, Kay Rala Xanana Gusmão sai hanesan Porta-Voz ba Konsellu Nasionál, órgaun lejislativu ida ne’ebé timor ona nian duni, iha Administrasaun Tranzitória Timor-Leste, kompostu husi reprezentante partidu polítiku sira, sosiedade sivil, grupu pós autonomia no krensa relijioza oin-oin.

CNRT/CN disolvidu iha loron 9 fulan Juñu tinan 2001. Hafoin hala’o tiha disolusaun CNRT/CN, Kay Rala Xananna Gusmão konsentra nia esforsu iha AVR-Asosiasaun Veteranu Rezisténsia, organizasaun ida ne’ebé halo parte membru antigu sira husi Frente Klandestina, atu hodi kria kondisaun ba sira nia partisipasaun kualifikada iha prosesu dezenvolvimentu país nian.

Iha loron 14, fulan Abril, tinan 2002, Kay Rala Xanana Gusmão eleitu hanesan Prezidente Timor-Leste, hodi simu posse hanesan Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste iha loron 20, fulan Maiu, tinan 2002. Nu’udar Prezidenti Repúblika to’o final ba nia mandatu, iha fulan Maiu tinan 2007.

Hafoin husik tiha Prezidénsia, Kay Rala Xanana Gusmão, eleitu hanesan Prezidenti partidu polítiku CNRT-“Kongressu Nasionál ba Rekonstrusaun Timor-Leste”, ne’ebé forma iha fulan Abril, tinan 2007. Iha fulan Juñu nia laran, Kay Rala Xanana Gusmão, hala’o kampaña ba eleisaun lejislativa iha nasaun laran tomak. Iha loron 30, fulan Juñu hala’o eleisaun lejislativa, ne’ebé CNRT simu iha segundu númeru, boot liu iha votus no hodi forma kedas aliansa ida ho partidu polítiku tolu, PD (Partidu Demokrátiku) no Koligasaun ASDT-PSD, husi aliansa ne’e hanaran AMP (Aliasa Maioria Parlamentar) no hodi garante asentu iha Parlamentu Nasionál 37 husi 65.

Iha loron 3, fulan Agostu, tinan 2007, S.Ex.sia Prezidenti Repúblika Dr. José Ramos Horta, konvida ofisialmente AMP atu forma Governu tuir mai.

Iha loron 8, fulan Agostu, tinan 2007, iha Palásiu Prezidensiál Lahane, Kay Rala Xanana Gusmão, simu pose IV Governu Konstitusionál, nu’udar Primeiru-Ministru Repúblika Demokrátika Timor-Leste. Mandatu ba Governu sei hakotu iha tinan 2012.

Loron 7 fulan-jullu tinan 2012, iha eleisaun lejislativa, CNRT hetan votu sira boot liu, hodi garante asentu 30 husi asentu 65 iha Parlamentu Nasionál. CNRT forma koligasaun ho PD no Frente Mudansa, hodi asegura hamutuk asentu 40 ba Bloku Koligasaun hosi partidu tolu nian.

Partidu koligasaun hetan konvite atu forma Governu husi Prezidente Repúblika ne’ebé mós mak foin eleitu, S.Eselénsia Taur Matan Ruak no  iha loron 8 fulan-agostu 2012, V Governo Constitucional [Governu Konstitusionál da-V] simu pose, bainhira IV Governo [Governu da-IV] kompleta loloos ninia Governasaun tinan 5. Kay Rala Xanana Gusmão simu pose nu’udar Primeiro-Ministro e Ministro da Defesa e Segurança [Primeiru-Ministru no Ministru Defeza no Seguransa, ba mandatu daruak tinan lima nian.

PRÉMIU:

1975: Prémiu Timorense ba Poezia
1999: Prémiu Sakharov Parlamentu Europeu
2000: Prémiu Dame Kwangjiu (Koreia Sul)
2000: Prémiu Dame Sidney
2002: Prémiu Norte-Sul, Observatóriu Norte-Sul (União Europeia)
2002: Prémiu Paz Félix Houphouët-Boigny UNESKO
2002: Prémiu Labarik “Amigo Adultu Honoráriu”, Suécia
2003: Prémiu Kamiñu ba Paz 2003, Fundasaun Kamiñu ba Paz
2003: Prémiu "Lideransa ho Integridade" International Herald Tribune
2003: Prémiu "Ázia nia Fitun" Business Week

KONDEKORASAUN:

1995: Sidadaun Honoráriu Brazília, Brazil
1998: Orden Liberdade Portugal
1998: Sidadaun Honoráriu Saun Paulo, Brazil
1999: Doutoramentu Honoris Kauza, Universidade Luzíada, Lisboa
2000: Ordem Méritu, Nova Zelándia
2000: Sidadaun Honoráriu Lisboa, Portugal (simu Xave Osan Mean Sidade Lisboa)
2000: Medalla Vise-prezidénsia Repúblika Federál Brazil
2000: Orden Mérito José Bonifácio, Grau ba Graun Ofisiál, Universidade Estadu Riu de Janeiru
2000: Doutoramentu Honoris Kauza Universidade Porto, Portugal
2002: Grande Kolar Orden Kruzeiru Sul, Brazil
2003: Doutoramentu Honoris Kauza, Universidade Viktória
2003: Kavaleiru Honoráriu Grande Kruz Orden S.Miguel e S.Jorge
2004: Doutoramentu Honoris Kauza, Universidade Nasionál Suncheon, Koreia
2006: Grande Kolar Orden Don Infante, Portugal
2006: Doutoramentu Honoris Kauza, Universidade Takushoku, Japaun
2011: Grande Cruz Orden Ipiranga nian, Brazil
2011: Medalla Primeira Klasse Orden Vanuatu nian, Vanuatu
2011: Doutoramentu Onoris Kauza, Universidade Koimbra nian, Portugál
2012: Doutoramentu Onoris Kauza, Universidade Charles Darwin, Austrália
2014: Doutoramentu Onoris Kauza, ISCSP, Portugál
2014: Doutoramentu Onoris Kauza, Universidade Sabah, Malázia

Kaben ho Emília Baptista, 1969 (div) oan 2
Kaben ho Kristy Sword Gusmão, 2000, oan 3

Última actualização: Maio de 2014

 

   Ba leten