Lei kona-ba Enkuadramentu Orsamentu Jerál Estadu no Jestaun Finansas Públikas Aprova ona husi Parlamentu Nasionál

Kua. 12 janeiru 2022, 14:46h
271605505_272544174975683_580205625349930772_n

Parlamentu Nasionál (PN) ohin, loron 10 fulan-janeiru tinan 2022, aprova ona iha votasaun finál globál iha sesaun plenária, Proposta Lei nu 27/V/3ª – Lei kona-ba Enkuadramentu Orsamentu Jerál Estadu no Jestaun Finansas Públikas nian, ho votu a favór 37, Abstensaun 2 no vota kontra laiha.

Ho aprovasaun ida-ne’e, Komisaun CPN nian ne’ebé trata asuntu Finansas Públikas sei finaliza redasaun finál hodi submete ba Sua Exelénsia Prezidente Parlamentu Nasionál, molok haruka ba Sua Exelénsia Prezidente Repúblika hodi halo análize.

Ministru Finansas, Rui Gomes hateten katak, “ho aprovasaun ida-ne’e, Timor-Leste fó  pasu importante dahuluk iha ámbitu Reforma Jestaun Finansas Públikas nian no ita konsege estabelese rejime jurídiku ida ne’ebé bele rezolve defisiénsia oin-oin iha rejime orsamentál atuál. Iha Lei ida ne'e, ita sei hetan definisaun ida klara kona-ba konseitu Perímetru Orsamentál no ita sei redus rijidez iha Enkuadramentu Orsamentál".

Lei Enkuadramentu Orsamentál ida-ne’e sei substitui Lei Orsamentu no Jestaun Finanseira (LOJF) atuál, ne'ebé vigora ona liu dékada ida nia laran. Alterasaun hirak ne'e importante no urjente atu hatán ba limitasaun sira iha LOJF atuál. Diploma foun ida-ne’e, sei revoga Lei nú. 13/2009, (LOJF), loron 21 fulan-outubru.

Karik Sua Exelénsia Prezidente Repúblika promulga Lei Enkuadramentu Orsamentál ne’e maka Governu sei prepara Diploma neen (6) atu implementa Lei ne’e.

Proposta Lei kona-ba Enkuadramentu Orsamentu Jerál Estadu no Jestaun Finansas Públikas nian hetan ona aprovasaun iha Jeneralidade, iha loron 6 fulan-jullu tinan 2021, no tuir kedas ho diskusaun iha espesialidade no aprovasaun ba Artigu hamutuk 125 iha loron 13 fulan-agostu tinan 2021.

Sesaun Plenária ne’ebé hala’o Votasaun Finál Globál prezide husi Prezidente PN, Sua Exelénsia Señór Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, ne’ebé akompaña husi membru sira Meza Parlamentu Nasionál nian. Proposta Lei ida-ne’e aprezenta no defende husi Ministru Rui Augusto Gomes no Vise-Ministra Sara Lobo Brites ho ekipa tékniku Gabinete Apoiu Jurídiku, Ministériu Finansas nian, hanesan proponente ba Proposta Lei refere.

Informasaun adisionál balun

Lei kona-ba Enkuadramentu Orsamentál hanesan rezultadu ida husi prosesu naruk Reforma Jestaun Finansas Públikas nian ne’ebé hahú ona iha tinan 2015, husi V Governu Konstitusionál no Governu anteriór sira halo ona melloramentu lubun ida liuhusi diskusaun iha tinan barak nia laran.

Lei ne’e, hatuur prinsípiu orsamentál 11 maka hanesan: Unidade no Universalidade; Anualidade no Plurianualidade; Estabilidade no Sustentabilidade Orsamentál; Ekonomia, Efisiénsia no Efikásia; Transparénsia; Responsabilidade; Ekuidade Inter-jerasionál; Orsamentasaun tuir programa; Espesifikasaun; Naun-Kompensasaun; no ikus-liu mak Naun-Konsignasaun.

Liuhusi Lei ida-e’e, Governu propoin atu halo alterasaun substansiál iha aspetu balun ne’ebé esensiál ba Enkuadramentu Orsamentál no Jestaun Finansas Públikas ho objetivu atu hametin liután relasaun entre planeamentu no orsamentu liuhosi orsamentasaun, tuir programa ne’ebé foka ba-iha rezultadu sira.

Husikedas tinan 2015, V Governu Konstitusionál halo ona servisu advokasia barak kona-ba Reforma Fiskál no Jestaun Finansas Públikas, liuhusi implementasaun fazeada ba orsamentasaun tuir programa, eliminasaun prátika dezorsamentasaun, hasa’e autonomia servisu no hadi’a transparénsia iha ezekusaun orsamentál nian.

Iha tinan 2019, VIII Governu Konstitusionál hahú elabora Proposta LEO no submete ona mai PN iha fulan-janeiru tinan 2021. Durante prosesu preparasaun, elaborasaun no diskusaun Proposta LEO nian, Governu no Parlamentu Nasionál mós halo ona konsulta balun iha setór ekonómiku no setór sosiál sira liuliu Banku Sentrál Timor-Leste, RAEOA, Institutu Nasionál Seguransa Sosiál nian, Câmara de Contas, Konsellu Konsultivu Fundu Petrolíferu, FONGTIL, La’o Hamutuk no Fundu Monetáriu Internasionál. Proposta LEO ne’e inklui mós rekomendasaun balun ne’ebé maka halo ona husi setór ekonómiku no setór sosiál no kumpre ona prátika internasionál di’ak ne’ebé rekomenda husi Relatóriu Ekipa Misaun Artigu IV, Fundu Monetáriu Internasionál no husi Relatóriu Revizaun ba Despeza Públiku no Akuntabilidade Finanseira Banku Mundiál nian.

(Ministériu Finansas)

   Ba leten