Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 15 fulan-dezembru tinan 2021

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 15 fulan-dezembru tinan 2021

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova Projetu Dekretu-Lei ne’ebé estabelese estrutura orgánika ba Autoridade Protesaun Sivíl no halo alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei Nu. 47/2020, loron 7 fulan-outubru, ne’ebé aprova Orgánika Ministériu Interiór nian, ne’ebé aprezenta husi Ministru Interiór, Taur Matan Ruak, no husi Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl, Joaquim José Gusmão dos Reis Martins. Projetu ida-ne’e ho objetivu atu estabelese estrutura husi Sistema Protesaun Sivíl tomak, lidera husi Autoridade Protesaun Sivíl, hanesan entidade ezekutiva iha ámbitu nasionál, reguladór ba atividade sira hotu protesaun sivíl nian, ne’ebé sei iha Prezidente Autoridade Protesaun Sivíl ninia pontu fokál kona-ba ligasaun iha nivel polítiku no sei halo jestaun operasionál, administrativu-lojístika no finanseira ba Sistema Protesaun Sivíl tomak. Ho projetu ida-ne’e kria ona kondisaun sira atu armoniza prosedimentu sira no define kompeténsia husi entidade ida-idak, hodi nune’e evita duplikasaun ka lakuna sira no oferese Sistema Protesaun Sivíl ho koerénsia, artikulasaun kle’an, resposta lalais, fluénsia konstante ho informasaun atualizada no robustes, hodi loke dalan ba estabelesimentu Protesaun Sivíl ida ne’ebé estruturadu no organizadu tuir nesesidade real país nian.

Konsellu Ministrus Aprova mós projetu deliberasaun rua ne’ebé aprezenta husi Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes.

Projetu dahuluk ho objetivu atu aprova akordu projetu entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Ajénsia Kooperasaun Internasionál Koreia nian relasiona ho projetu “Hatete Lae ba 5s (Hamlaha, Elmintíaze ne’ebé transmite husi rai, Moras Kulit, Fuma no Hemu Midar/Alkólika iha Eskola sira”, no mós atribui ba Ministru Finansas podér atu asina akordu ida-ne’e. Projetu ida-ne’e ho durasaun tinan haat, ho objetivu prinsipál mak atu fornese ba labarik sira iha idade eskolár ba Pakote Saúde Primária nian ida no edukasaun saúde iha ambiente eskolár ida seguru no saudavel hodi hamenus risku husi moras prioritária sira iha eskola, no hadi’a eskola hodi oferese ambiente eskolár ida seguru no saudavel hodi hamenus risku husi moras prioritária sira iha eskola no hadi’a eskola sira hodi oferese ambiente ida seguru no saudavel, no mós merenda eskolár ne’ebé seguru no iha nutrisaun di’ak. Implementasaun husi projetu ida-ne’e, sei hala’o iha munisípiu tolu hanesan: Baucau, Bobonaru no Manufahi, no sei envolve departamentu governamentál sira ne’ebé responsavel iha área edukasaun no saúde.

Projetu daruak ho objetivu atu Aprova Akordu Finansiamentu entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Banku Dezenvolvimentu Aziátiku kona-ba projetu melloria viabilidade ba fornesimentu enerjia no dezempeñu finanseiru ba eletrisidade Timor-Leste, E.P., no mós atribui podér tomak ba Ministru Finansas, ne’ebé reprezenta Repúblika Demokrátika Timor-Leste, atu asina akordu ne’e. Projetu ne’e ho durasaun tinan haat, ho nia objetivu prinsipál sira, reforsu ba prestasaun servisu ba konsumidór sira, rekualifikasaun ba rede distribuisaun no konstrusaun no/ka reabilitasaun ba eskritóriu rejionál sira no fortalesimentu kapasidade institusionál no komunitária iha área sira seguransa elétrika no operasoins. Empreza públika Eletrisidade Timor-Leste, E.P. maka sei implementa projetu ida-ne’e.

Ikusliu, Konsellu Ministrus aprova Projetu Dekretu Governu nian kona-ba modelu kartaun espesiál ba identifikasaun membru Governu sira, ne’ebé aprezenta husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Fidelis Manuel Leite Magalhães. Projetu ida-ne’e ho objetivu atu kumpre ba dispostu iha alínea d), husi nu. 2, artigu da-26, Estatutu Titulár ba Órgaun Soberania sira-nian, ne’ebé aprova husi Lei nu. 7/2007, loron 25 fulan-jullu, estabelese direitu membru Governu sira-nian hodi hetan kartaun espesiál ba identifikasaun, hodi permite sira halo livre sirkulasaun iha fatin públiku sira ba asesu kondisionadu, bainhira hala’o sira-nia knaar ka tanba sira-nia knaar. REMATA

ia konstante ho informasaun atualizada no robustes, hodi loke dalan ba estabelesimentu Protesaun Sivíl ida ne’ebé estruturadu no organizadu tuir nesesidade real país nian.

Konsellu Ministrus Aprova mós projetu deliberasaun rua ne’ebé aprezenta husi Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes.

Projetu dahuluk ho objetivu atu aprova akordu projetu entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Ajénsia Kooperasaun Internasionál Koreia nian relasiona ho projetu “Hatete Lae ba 5s (Hamlaha, Elmintíaze ne’ebé transmite husi rai, Moras Kulit, Fuma no Hemu Midar/Alkólika iha Eskola sira”, no mós atribui ba Ministru Finansas podér atu asina akordu ida-ne’e. Projetu ida-ne’e ho durasaun tinan haat, ho objetivu prinsipál mak atu fornese ba labarik sira iha idade eskolár ba Pakote Saúde Primária nian ida no edukasaun saúde iha ambiente eskolár ida seguru no saudavel hodi hamenus risku husi moras prioritária sira iha eskola, no hadi’a eskola hodi oferese ambiente eskolár ida seguru no saudavel hodi hamenus risku husi moras prioritária sira iha eskola no hadi’a eskola sira hodi oferese ambiente ida seguru no saudavel, no mós merenda eskolár ne’ebé seguru no iha nutrisaun di’ak. Implementasaun husi projetu ida-ne’e, sei hala’o iha munisípiu tolu hanesan: Baucau, Bobonaru no Manufahi, no sei envolve departamentu governamentál sira ne’ebé responsavel iha área edukasaun no saúde.

Projetu daruak ho objetivu atu Aprova Akordu Finansiamentu entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Banku Dezenvolvimentu Aziátiku kona-ba projetu melloria viabilidade ba fornesimentu enerjia no dezempeñu finanseiru ba eletrisidade Timor-Leste, E.P., no mós atribui podér tomak ba Ministru Finansas, ne’ebé reprezenta Repúblika Demokrátika Timor-Leste, atu asina akordu ne’e. Projetu ne’e ho durasaun tinan haat, ho nia objetivu prinsipál sira, reforsu ba prestasaun servisu ba konsumidór sira, rekualifikasaun ba rede distribuisaun no konstrusaun no/ka reabilitasaun ba eskritóriu rejionál sira no fortalesimentu kapasidade institusionál no komunitária iha área sira seguransa elétrika no operasoins. Empreza públika Eletrisidade Timor-Leste, E.P. maka sei implementa projetu ida-ne’e.

 

Ikusliu, Konsellu Ministrus aprova Projetu Dekretu Governu nian kona-ba modelu kartaun espesiál ba identifikasaun membru Governu sira, ne’ebé aprezenta husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Fidelis Manuel Leite Magalhães. Projetu ida-ne’e ho objetivu atu kumpre ba dispostu iha alínea d), husi nu. 2, artigu da-26, Estatutu Titulár ba Órgaun Soberania sira-nian, ne’ebé aprova husi Lei nu. 7/2007, loron 25 fulan-jullu, estabelese direitu membru Governu sira-nian hodi hetan kartaun espesiál ba identifikasaun, hodi permite sira halo livre sirkulasaun iha fatin públiku sira ba asesu kondisionadu, bainhira hala’o sira-nia knaar ka tanba sira-nia knaar. REMATA

   Ba leten