Sorumutuk dahuluk Komisaun Luta kontra Tráfiku Ema nian

Kin. 18 novembru 2021, 16:55h
257460138_293610782662131_2793592391510666256_n

Primeiru-Ministru no Ministru Interiór, Taur Matan Ruak, ohin, loron 18 fulan-novembru tinan 2021, prezide sorumutuk dahuluk hosi Komisaun Luta Kontra Tráfiku Umanu iha Palásiu Governu, Dili.

Komisaun ida-ne’e, harii husi Dekretu-Lei n. 9/2021 loron 30 fulan-juñu,  ho objetivu atu garante ezisténsia hosi asaun koordenada ida entre interveniente oioin hodi luta kontra tráfiku umanu, atu bele define polítika no estratéjia nesesária sira ba prevensaun no luta ida ne’ebé efikás   kontra tráfiku ba ema sira. Devér komisaun ida-ne’e nian mós mak atu promove no asegura kooperasaun ho entidade estranjeira sira iha kombate hasoru tráfiku ba ema sira no akompaña aplikasaun ba dispozisaun konvensaun nian sira ne’ebé Timor-Leste ratifika ona ka sei ratifika  iha matéria ida-ne’e.

Iha estrutura ida-ne’e reprezenta ona servisu oioin no entidade públika sira, liuliu husi área sira justisa no seguransa nian, maibé mós reprezentante sira husi sosiedade sivíl.

Aleinde Primeiru-Ministru, sorumutuk ne’e sura mós ho partisipasaun husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Fidelis Manuel Leite Magalhães, hosi Ministru Justisa, Manuel Cárceres da Costa no husi membru sira Komisaun nian no prezide husi Diretora-Jerál Administrasaun no Polítika Justisa nian, husi Ministériu Justisa, Marcelina Tilman da Silva.

Durante sorumutuk ne’e, diskute kompeténsia no funsaun sira komisaun nian, no mós atividade prioritária sira no atividade sira ba tempu badak nian, liuliu elabora proposta planu nasionál nian kontra tráfiku ba ema sira, ne’ebé sei haruka ba Konsellu Ministrus.

Ko’alia mós atividade sira kona-ba prevensaun no luta kontra tráfiku ba ema sira, ne’ebé sei prepara hela iha ámbitu Ministériu Interiór nian, hanesan programa ba fortalesimentu jestaun fronteira nasionál nian sira no reforsu kapasidade nian ba aplikasaun lei iha kombate tráfiku ema nian no iha protesaun ba vítima sira. Programa ida-ne’e sura ho apoiu husi Organizasaun Internasionál Migrasoins (OIM) no prevee implementasaun hosi medida lubun ida ba kurtu prazu nian, ho durasaun fulan lima, ne’ebé reflete iha área prinsipál tolu - prevensaun, prosesu kriminál sira no protesaun ba vítima sira.

Ministériu Interiór, ho apoiu husi Governu Austrália nian no hosi Programa dezenvolvimentu Polísia Nasionál Timor-Leste (Timor-Leste Police Development Program- TLPDP) sei halo lansamentu Sentru Integradu Jestaun Informasaun Kriminál nian ida hodi kombate krime organizadu no krime transnasionál, inklui tráfiku ba ema sira. Sentru integradu ida-ne’e sei fasilita kooperasaun no fahe informasaun sira entre entidade oioin polísia no seguransa nian.

Primeiru-Ministru reafirma kompromisu Governu Timor-Leste nian hodi halibur esforsu nesesáriu sira hotu atu prevene no kombate tráfiku umanu no koa’lia liu kona-ba importánsia husi estabelesimentu komisaun ida-ne’e, atu kumpre obrigasaun internasionál sira ne’ebé asume ona husi Estadu Timor-Leste iha matéria ida-ne’e no ho dispostu iha Konstituisaun no iha Lei Prevensaun no Luta Kontra Tráfiku Umanu.

   Ba leten