Governu no parseiru dezenvolvimentu sira hamutuk iha prevensaun no kombate ba tráfiku ema nian

Seg. 15 novembru 2021, 19:36h
257148284_441699543978925_3411937183796513189_n

Iha loron 15 fulan-novembru tinan 2021, Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak hala’o sorumutuk ida ho parseiru dezenvolvimentu sira, iha rezidénsia ofisiál Primeiru-Ministru nian, ho objetivu atu halibur esforsu hirak ne’ebé presiza hodi kumpre kompromisu Governu nian kona-ba prevensaun no kombate ba tráfiku ema nian.

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Fidelis Manuel Leite Magalhães no Vise-Ministru Interiór, António Armindo, akompaña Primeiru-Ministru iha enkontru ho Koordenadór-Rezidente Nasoins Unidas nian iha Timor-Leste, Roy Trivedy, ho Xefe Misaun Organizasaun Internasionál Migrasoins (OIM) iha Timor-Leste, Ihma Shareef, ho Embaixadór Austrália iha Timor-Leste, Peter Roberts no ho ekipa husi Programa Australianu ba dezenvolvimentu Polísia Nasionál Timor-Leste (Timor-Leste Police Development Program -TLPDP).

Durante sorumutuk ne’e, membru Governu no parseiru dezenvolvimentu sira fahe sira-nia hanoin atu define asaun konkreta no imediata sira kona-ba prevensaun no kombate ba tráfiku ema nian.

Aprezenta mós atividade sira balu ne’ebé la’o daudaun ona, no Ministériu Interiór, hamutuk ho OIM, aprezenta ona planu traballu ho atividade lubun ida ne’ebé sei implementa iha fulan lima tuirmai, hodi haforsa jestaun fronteira nasionál sira nian no reforsa kapasidade ba aplikasaun lei nian iha kombate ba tráfiku ema nian no protesaun ba vítima sira.

Iha fulan-dezembru oinmai, ho apoiu husi Governu Austrália, sei lansa mós Sentru Integradu Jestaun Informasaun nian hodi kombate krime organizadu no krime transnasionál, inklui tráfiku ema nian. Sentru integradu ida-ne’e sei fasilita kooperasaun no fahe informasaun sira entre entidade polisiál no seguransa oin-oin.

Iha fulan-juñu liubá, promulga ona diploma ba kriasaun Komisaun Luta hasoru Tráfiku Ema nian. Komisaun ida-ne’e garante ezisténsia asaun koordenada nian ida entre interveniente oin-oin iha luta hasoru tráfiku ema nian, atu nune’e bele define polítika no estratéjia sira ne’ebé presiza, ba prevensaun no luta ida ne’ebé efikás hasoru tráfiku ema nian. Iha estrutura ida-ne’e, servisu no entidade públika oin-oin hetan reprezentasaun, liuliu iha área justisa no seguransa nian, maibé reprezentante sira husi sosiedade sivíl mos hetan reprezentasaun.

 

   Ba leten