Votu Pezar ba Max Stahl nia mate

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

……………………………………………………………………………………………………………

Dili, loron 28, fulan-outubru, tinan 2021

Komunikadu Imprensa

Votu Pezar ba Max Stahl nia mate

Ho sentimentu ne’ebé kle’an Governu Timor-Leste simu ona notísia falesimentu husi Max Stahl, jornalista no realizadór, ne’ebé responsavel ba filmajen husi imajen Masakre Santa Cruz nian, iha tinan 1991, hodi permite atu bolu atensaun ba situasaun ne’ebé País hasoru, no koloka Timor-Leste iha topu ajenda internasionál nian, ne’ebé sai hanesan kontributu importante ida ba autodeterminasaun Povu Timoroan nian.

Max Stahl, husik iis, ohin loron 28 fulan-outubru, iha Brisbane, vítima husi moras ne’ebé kleur, iha loron ne’ebé hanesan bainhira ita selebra tinan 30 ba Sebastião Gomes nia mate, ne’ebé ninia omenajen maka hamosu masakre Santa Cruz.

Christopher Wenner, koñesidu liu ho naran Max Stahl, moris iha loron 6 fulan-dezembru tinan 1954 iha Reinu Unidu.

Hafoin liu tiha Senáriu barak konflitu nian, liuliu iha Amérika Latina, iha fulan-agostu tinan 1991, Max Stahl mai iha Timor-Leste hodi halo filme dokumentáriu ne’ebé sei hanaran “In Cold Blood: The massacre of East Timor”.

Iha loron 12 fulan-novembru tinan 1991, nia akompaña marxa omenajen husi Igreja Motaél to’o iha rate Sebastião Gomes nian, ne’ebé too hamosu Masakre Santa Krus, iha ne’ebé joven timoroan atus ba atus militár indonéziu sira oho. Imajen sira ne’e, da’et ba mundu tomak no hatudu ba mundu internasionál drama timoroan nian.

Ninia profisionalizmu no ninia korajen ne’ebé boot tebes fó impulsu fundamentál ba frente diplomátika Rezisténsia Timoroan nian, ne’ebé lori Timor-Leste ba página dahuluk meiu komunikasaun sosiál mundiál, hafoin tinan barak iha ne’ebé opiniaun públika mundiál la hatene situasaun iha Timor-Leste nian.

Max Stahl entrevista ona lider rezisténsia sira iha Timór, hanesan Komandante David Alex Daitula no Komandante Nino Konis Santana.

Kria ona Sentru Audiovizuál Max Stahl iha Timor-Leste (CAMSTL), ho objetivu atu prezerva no divulga kolesaun audiovizuál ne’ebé dokumenta períodu rezisténsia nian, durante akontesimentu sira ne’e no hafoin referendu no tinan dahuluk sira independénsia nian to’o ba loron ohin. Iha tinan 2013, kolesaun ida-ne’e rekoñese ona hosi UNESCO, ba rai iha Rejistu Memória ba Mundu, kria ona programa ida ho objetivu atu proteje no promove patrimóniu dokumentál mundiál liuhusi konservasaun no asesu ba dokumentu sira.

Iha tinan 2000, nia simu prémiu Rory Peck Award nu’udar omenajen jornalista video independente nian sira. Nia simu mós prémiu barak hanesan rekoñesimentu ba nia servisu sira iha zona konflitu laran, hanesan funu iha Balcãs no iha El Salvador.

Iha tinan 2009, hetan kondekorasaun ho Insígnia Orden Timor-Leste nian no iha tinan 2019 nia simu kolár Orden Timor Leste nian, – kondekorasaun Nasionál ne’ebé aas liu.

Iha tinan 2019 mós, nia hetan nasionalidade timoroan husi Parlamentu Nasionál, iha aktu ida ne’ebé “reprezenta omenajen husi Povu Timor-Leste nian ba espíritu umanista, altruizmu no korajen ne’ebé boot tebes Max Stahl nian” no ne’ebé “hato’o agradesimentu no rekoñesimentu ba ninia asaun di’ak tebes ne’ebé nia halo”.

Portavóz Governu, Ministru Fidelis Magalhães, lori Governu no Povu Timór tomak nia naran, hato’o ami nia sentidu kondolénsia ne’ebé kle’an tebes ba família no amigu estimadu Max Stahl nian no afirma katak “Povu Timór nafatin agradese ba ninia kontribuisaun ba autodeterminasaun nasionál” no katak “ninia korajen no legadu husi ninia serbisu sei nafatin metin iha ami hotu nia memória”. REMATA

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=29671