Timor-Leste asina akordu Empréstimu ho ADB no Troka Notas ho Governu Japaun ba dezenvolvimentu Aeroporto Internacionál Prezidente Nicolau Lobato

Ses. 01 outubru 2021, 09:40h
242388474_246711447385984_5080677278763990421_n

Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes, lori Governu Timor-Leste nia naran no reprezentante husi Banku Aziátiku ba Dezenvolvimentu (BAD), Sunil Mitra, ohin, loron 1 fulan-outubru tinan 2021, asina ona akordu empréstimu ho valór millaun USD135 atu finansia obra sira estensaun pista aterrajen nian, konstrusaun torre kontrolu no reabilitasaun iha Aeroporto Internacional Nicolau Lobato (AIPNL).

Hanesan ninia kontrapartida, Governu Timor-Leste aloka ona osan millaun USD30 hodi finansia obra oinoin, konstrusaun sivíl, akizisaun ba terrenu, kompensasaun ba ai-horis no kustu seluk ne’ebé relasiona ho realojamentu ba família sira ne’ebé hela iha arredór sira aeroportu nian.

Nafatin iha ámbitu ba projetu espansaun no melloramentu AIPNL nian, Vise-Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Julião da Silva no Embaixadór Japaun nian iha Timor-Leste, Masami Kinefuchi, asina ona Troka Notas ba Fundu Doasaun nian ho osan millaun USD44. Doasaun ne’e sei uza ba konstrusaun terminál foun ba pasajeiru nian no estasaun ida ba fornesimentu enerjia elétrika iha aeroportu.

Nune’e, Timor-Leste bele kumpri padraun sira seguransa nian, hodi garante transporte aéreu ida ne’ebé seguru no efisiente liu, atu hadi’a ligasaun aérea ho nasaun viziñu sira iha Ázia no iha Pasífiku, no promove turizmu no mós área sira seluk iha setór ekonómiku, hodi posibilita Timor-Leste diversifika ninia ekonomia no, ikusliu, mak atu kontribui ba nia adezaun iha ASEAN.

Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes hateten katak “hadi’a konektividade aérea ne’e presiza tebtebes ba dezenvolvimentu turizmu, ne’ebé hanesan motór importante ida ba kreximentu ekonómiku. Ezisténsia husi instalasaun sira ne’ebé di’ak no aeroportu ida ne’ebé maka seguru, sei fasilita troka beins, serbisu, koñesimentu no ideia sira, liuhusi ligasaun ho sidade prinsipál sira iha Ázia. Timor-Leste presiza iha asesu ne’ebé boot iha kapitál internasionál, rekursus umanus no investimentu sira. Konektividade ida di’ak sei kria  poténsia ne’ebé hamosu efeitu transformadór ba ekonomia”.

Reprezentante sira Estadu timoroan nian ne’ebé halo parte iha Komisaun Interministeriál, ne’ebé lidera husi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Planu Ordenamentu, no ne’ebé inklui husi Ministru sira Transportes no Komunikasoens, Obras Públikas, Negósius Estranjeirus no Kooperasaun no husi Finansas. Ministériu sira iha apoiu tékniku husi BAD, Governu Japaun, Austrália no Kooperasaun Finanseira Internasionál (IFC, sigla Inglés nian).

Diretór Jerál Departamentu Rejiaun Sudeste Aziátiku husi BAD, Ramesh Subramaniam, defende katak, “Momentu ida-ne’e oportunu tebes ba projetu ida-ne’e. Pandemia COVID-19 interrompe konektividade aérea. Timor-Leste no mundu sente hela impaktu ekonómiku ne’ebé  molok ne’e nunka akontese. Situasaun ne’e hatudu importánsia boot atu hadi’a hikas fali konektividade aérea ba rekuperasaun ekonómika, liuliu iha rejiaun sira no nasaun sira hanesan Timor-Leste, ne’ebé iha tinan kotuk rejista ona, kreximentu ekonómiku ida ne’ebé menus no konektividade aérea tun liu husi 90%.

Ohin, loron ida ne’ebé ita hotu hein: loron akordu internasionál kona-ba projetu Aeroporto Internacional Presidente Nicolau Lobato”. Embaixadór Japaun nian iha Timor-Leste, Señór Masami Kinefuchi, hateten: “Tinan 20 ikus ne’e sai hanesan períodu ida ba rekonstrusaun nian hafoin restaurasaun independénsia, no ha’u hein katak, Timor-Leste halo faze foun ida ba kreximentu iha tinan 20 oin mai, hasa’e dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál, ne’ebé impulsiona husi projetu aeroportu refere.”

Iha ninia diskursu, Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, hato’o katak “ asinatura hamutuk ho Akordu Empréstimu no Troka Notas ba Fundu Doasaun nu’udar marku boot ida iha dezenvolvimentu ba transporte sira, tasi nian, no aviasaun aéreu nian no integrasaun Timor-Leste ba nivel internasionál no sei benifisia liu iha ita-nia prosesu adezaun ba Asosiasaun País sira husi Sudeste Aziátiku, ba Organizasaun Mundiál Komérsiu no ba organizasaun internasionál sira seluk. Hodi Governu no Povu Timoroan nia naran, liuliu ba ema la’o-rai sira, emprezáriu sira, sidadaun no utente sira, haksolok tebes hodi hato’o ba parte sira hotu ne’ebé envolve an iha negosiasaun ida-ne’e ne’ebé daudaun ne’e la’o hela, hau-nia sinseru agradesimentu, haksolok ho ita-boot sira-nia servisu, esforsu no dedikasaun individuál no koletiva. Liuhusi ida-ne’e, obra boboot sira seluk ne’ebé ami sei promove ativamente hodi rekupera ekonomia ne’ebé ezije husi sidadaun sira no ami-sei prepara país ba oportunidade foun sira ba rekuperasaun ekonómika no sosiál, iha kontestu pós-COVID-19 ne’ebé maka presiza halo rekuperasaun ida ne’ebé lais.

Projetu espansaun AIPNL ne’e tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu  nian, husi tinan 2011 - 2030,  ne’ebé nu’udar prioridade ida boot tebtebes, maka dezenvolvimentu infraestrutura sira ne’ebé ninia objetivu mak atu konsolida kreximentu ekonómiku no redús dezigualdade sira. Konkluzaun projetu ida-ne’e prevee ba tinan 2025 nia rohan.

Aleinde projetu ida-ne’e,  konstrusaun Portu iha Baía Tibar nian sei la’o hela no ne’ebé tenke finaliza iha fulan-maiu, tinan 2022. Megaprojetu rua ne’e sei viabiliza Timor-Leste ba iha konektividade internasionál no integrasaun rejionál no globál.

Inisiativa seluk ne’ebé dadaun ne’e hetan iha faze preliminár nu’udar Projetu  Redenzenvolvimentu no Komersializasaun Portu Díli, ne’ebé sei sai portu ba pasajeiru sira, karga doméstika no atividade sira ne’ebé liga ho turizmu no mariña, maka hanesan korrida internasionál  iate nian sira, observasaun ba baleia no golfiñu sira. Projetu ida-ne’e sei halo parte ba modalidade Parseria Públika no Privada ho kustu ida ne’ebé avalia liu millaun USD50. Projetu ne’e ninia jestaun husi Autoridade Portuáriu Timor-Leste ( APORTIL), ajénsia autonóma ida ne’ebé tutela hosi Ministériu Transportes no Komunikasoins, no ne’ebé konta ho asisténsia téknika hosi USAID Tourism for all Project.

Istalasaun kabu submarinu fibra ótika nian ne’ebé sei liga Díli ba Darwin, iha ona  ninia dezeñu enjeñaria nian ba faze finál, no ba ida ne’e Komisaun Nasionál Aprovizionamentu nian hahú ona konkursu no simu ona nia submisaun proposta téknika no finanseiru sira, to’o loron 11 fulan-outubru. Finansiamentu ba projetu ida-ne’e  nu’udar Fundu Infraestruturas ho kustu hamutuk milliaun USD 42. Projetu ne’e sei permite servisu sira interligasaun nian ho rede telefóniku no internet ne’ebé garante ho ninia maiór rapidés, folin baratu liu no seguru.

Marka prezensa iha serimónia asinatura ba Akordu Empréstimu no Troka Notas ida-ne’e, Primeiru-Ministru no Membru VIII Govenu Konstitusionál balun. Reprezentante husi BAD, Diretór Missaun, Sunil Mitra, Diretór Jerál Departamentu Rejionál  Sudeste Aziátiku, Ramesh Subramaniam, Diretór Konsellu, Paul Dominguez, no Xefe Negosiadór, Chaorim Shim.

  Uluk iha loron, 15 fulan-setembru tinan 2021, Konsellu Ministrus fó poder tomak ba Ministru Rui Augusto Gomes hodi reprezenta Governu Timor-Leste iha asinatura ba Akordu Empréstimu ho  Banku Aziátiku ba Dezenvolvimentu. Ba faze dahuluk ba dezenvolvimentu AIPNL, Konsellu Ministrus autoriza ona mós abertura ba prosedimentu aprovizionamentu tolu ho tipu konkursu públiku internasionál tolu, adjudikasaun kontratu públiku nian ba kontratasaun husi empreza sira  ba konsesaun no konstrusaun, no ba fornesimentu servisu sira supervizaun no jestaun projetu nian.

   Ba leten