Parlamentu Nasionál autoriza ona Prezidente Repúblika atu deklara renovasaun estadu emerjénsia ba loron 30 tan

Ter. 28 setembru 2021, 12:17h
175863724_291657052575600_2584867834165723649_n

Hafoin Governu husu ba Prezidente Repúblika no paresér pozitivu sira hosi Konsellu Estadu no Konsellu Superiór Defeza no Seguransa, ohin, loron 28 fulan-setembru tinan 2021, Parlamentu Nasionál autoriza Prezidente Repúblika hodi renova deklarasaun estadu emerjénsia ba dala 18, hosikedas pandemia COVID-19 mosu, hosi oras tuku 00:00 iha loron 30 fulan-setembru tinan 2021 to’o oras tuku 23:59 loron 29 fulan-outubru tinan 2021.

Proposta Lei autorizasaun ba renovasaun deklarasaun estadu emerjénsia hetan aprovasaun husi deputadu 47 ne’ebé prezente iha sesaun plenária, ho votu afavór 39, abstensaun 8 no votu kontra zero.

Hafoin publikasaun Dekretu Prezidente Repúblika nian, Governu liuhusi  Konsellu Ministrus, sei aprova mós medida ba ezekusaun deklarasaun estadu emerjénsia ne’ebé sei vigora hahú husi loron 30 fulan-setembru mai.

Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, salienta mós liuhusi mensajen ne’ebé haruka ba Parlamentu Nasionál katak, "Maski, hosikedas inísiu fulan-setembru, propagasaun pandemia nian la’o ladun maka’as, ne’ebé iha tendénsia hatudu katak infesaun ba kazu foun loron ba loron tun, situasaun epidemiolójika globál sei mantein nafatin, absolutamente, grave tebes. "

 

Iha mensajen ne’e, Xefe Estadu afirma katak, "vasinasaun hanesan pasu importante ida ba prosesu prevensaun no kombate ba virus. Ho nune’e, vasinasaun ba populasaun, husi populasaun hotu-hotu, ne’ebé tuir análize klínika bele simu vasina, tenke kontinua simu", Na’i Ulun ne’e hateten mós katak, "se ita hotu vasina, ita la’os proteje ita-nia-an de’it. Maibé mós ita asumi kompromisu ida hodi defende povu Timor-Leste no Umanidade hotu".

Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, iha nia intervensaun, reafirma tan katak, "aleinde kontinua fó apoiu ba sira ne’ebé sofre diretamente husi moras COVID-19, Governu mantein mós ninia kompromisu solidariedade no apoiu nian ba sira ne’ebé sofre indiretamente konsekuénsia husi pandemia aat ida-ne’e, liuliu ba família karensiada, vulnerável no desfavoresida sira, sira ne’ebé sofre maka’as husi impaktu ekonómiku ne’ebé kauza husi efeitu pandemia iha ita-nia país."

Primeiru-Ministru, reforsa mós katak, " Númeru sira ne’ebé maka  fó-sai ona, hatudu katak ema sira ne’ebé la vasina sei hasoru situasaun ho vulnerabilidade boot liu kona-ba COVID-19,  ne’ebé fó risku boot  ba moras todan ho risku atu hetan moras oioin no ninia konsekuénsia maka bele mate. "

Xefe Governu ne’e hatutan mós katak, “susesu ba ezekusaun Planu Vasinasaun nian, sei fó oportunidade foun ida ba levantamentu limitasaun no restrisaun sira ne’ebé sei iha no hahú hikas dalan ba kreximentu ekonómiku ne’ebé ita liu tiha ona iha tinan 2019 nu’udar kauza husi pandemia”.

Xefe Governu garante katak, "Governu reafirma no renova bazeia ba kompromisu husi Parlamentu Nasionál atu kontinua adapta medida sira ba kombate COVID-19 ba situasaun pendemia ne’e, tuir dadus sira ne’ebé rekolla tiha ona no ho rekomendasaun hirak ne’ebé fó sai husi entidade kompetente sira kona-ba saúde públika."

EE-18-01

hodi haree intervensaun Primeiru-Ministru nian bele klik iha ne'e

   Ba leten