Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 1 fulan-setembru tinan 2021

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 1 fulan-setembru tinan 2021

Konsellu Ministru hala’o sorumutuk iha Auditorium Ministériu Finansas nian, iha Dili no, hafoin halo análize ba aprezentasaun husi pontu situasaun epidemiolójika nasionál, husi koordenadór sira Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize (SIJK) nian, desidi ona:

  • Atu mantein Konfinamentu Obrigatóriu Jerál (lockdown) ba populasaun iha Munisípiu Diliinklui ema ne’ebé maka vasina kontra COVID-19, to’o loron 9 fulan-setembru tinan 2021. Konsellu Ministrus sei avalia medida ida-ne'e iha sorumutuk tuir mai iha loron 8  fulan-setembru.

Ema sira hotu iha Munisípiu Dili, inklui sira ne’ebé maka vasina kontra COVID-19, kontinua hela iha uma, bele sai de’it tanba razaun Saúde, ba serbisu (iha kazu administrasaun públika, superiór ierarkiku define funsionáriu ne’ebé maka dispensadu husi dever komparénsia), atu asesu ba sasan no serbisu ba nesesidade bázika no atu simu vasina kontra COVID-19.

Taka ba públiku estabelesimentu komersiál, industriál, artezanál ka prestasaun servisu iha setór privadu ekonomia sira hotu ne’ebé dezenvolve atividade iha munisípiu Dili, ho esesaun sira ne’ebé maka prevee antes.

Kompara ho Rezolusaun anterior Rejista de’it alterasaun rua: permite atu sai husi uma ba fatin seluk hodi realiza resenseamentu eleitorál no ba parte seluk atu asegura funsionamentu ba empreza prestasaun servisu sira ba kontrolu peste nian (Pest Control).

 

  •  La renova impozisaun Konfinamentu Obrigatóriu Jerál (lockdown) ba populasaun iha Postu Administrativu Ermera no Railaku, iha Munisípiu Ermera.

 

  • Impoin serka sanitária iha Munisípiu Manufahi, hahú husi loron 2 fulan-setembru to’o loron 15 fulan-setembru tinan 2021.

Bandu ema atu tama no sai husi munisípiu ne’e, exetu tanba siguransa públika, saúde públika, asisténsia umanitária, manutensaun sistema abastesimentu públiku ka realizasaun interese públiku.

Proibisaun hirak ne’e la inklui ema hirak ne’ebé maka komprova ona vasinasaun kompleta (doze rua) kontra COVID-19, nune’e mós ba labarik ki’ik sira ho idade  tinan neen mai-kraik ne’ebé akompaña ema sira ne’e.  

 

  • Serka sanitária sira-seluk ne’ebé sei vigora hela, la sofre alterasaun saida de’it.

 

Konsellu Ministru aprova ona projetu Dekretu Lei, ne’ebé aprezenta husi Vise Ministra Solidariedade Sosiál, Signi Chandrawati Verdiál, ne’ebé kria  subsídiu ba inan isin-rua no ba labarik sira, designadu nu’udar bolsa da mãe - jerasaun foun, no ba alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei nu.18/2012, loron 4 fulan-abril.

Ho projetu Dekretu-Lei ida ne’e, atu reforma programa “Bolsa da Mãe” , ho hanoin atu garante katak ida ne’e bele gere impaktu signifikativu ida hodi hamenus ki’ak no ba promosaun kapitál umanu nasionál. “Bolsa da Mãe” hahú atu integra prestasaun adisionál rua, ne’ebé ho objetivu atu fó apoiu sosiál ba inan isin-rua no ba primeira infánsia, hodi hadi’a saúde no nutrisaun materna no infantil, atu promove inkluzaun ekonómika no atu fomenta ekonomia lokál.

Programa sei implementa ho forma fazeada ka  progresiva, hodi asegura hanesan prioritária atuasaun iha área jeográfika ho indíse ki’ak no má nutrisaun no protesaun ba inan isin-rua no primeira infánsia. Nune’e, programa sei haluan ba teritóriu nasional tomak durante tinan 5, hahu iha tinan 2022, ho munisípiu Ainaro no Bobonaro no ho Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-kuse Ambeno (RAEOA). Iha tinan 2023, Bolsa da Mãe – jerasaun foun sei haluan ba munisípiu Kovalima, Likisá, Manatutu, no Vikeke. Munisípiu Ermera, Baukau, Aileu no Lutem sei inklui iha programa tinan 2024 nian, ikusliu, Bolsa da Mãe sei abranje iha munisípiu Dili, iha tinan 2025.

 Aprova ona mós ho alterasaun sira projetu Dekretu Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho, ne’ebé define rejime jerál husi Programa Movimentu Hafoun (Rejenerasaun) Aldeia” (PMOHA)  no estabelese ninia prinsípiu orientadór no kondisaun sira ezekusaun nian.

Programa ida ne’e rezulta husi asinatura, iha tinan 2016, memorandu entendimentu ida entre Saemaul Undong husi Repúblika Koreia no Governu Timor-Leste, tuir saida maka implementa ona iha programa esperimentál iha aldeia haat husi Munisípiu Lautem, iha kuadriéniu husi tinan2016 ba tinan 2020. Ho diploma ida-ne’e kria rejime jurídiku hodi fundamenta implementasaun programa iha nivel nasionál.

Programa PMOHA  ne’e ho objetivu atu promove no dezenvolve atividade ekonómika komunitária sira, atu alkansa retornu ekonómiku no empeñamentu komunidade sira nian ba nivel aldeia, ne’ebé diresiona esforsu individuál ba proveitu komún.

 Ikusliu, Konsellu Ministrus aprova ona projetu Dekretu-Lei, ne’ebé mós aprezenta husi Ministru Administrasaun Estatál, ba alterasaun daruak ba Dekretu-Lei nu. 8/2013, loron 26 fulan-juñu, kona-ba Rejime Jerál ba Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS). Projetu Dekretu-Lei ne’e ho objetivu atu reve no atualiza valór projetu subsidiadu sira ne’ebé inklui projetu abitasaun sosiál Uma ba ema kbiit laek, hodi estabelese katak valór máximu verba nian maka dolar amerikanu rihun 125 to’o ba konkluzaun projetu refere. REMATA

   Ba leten