Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 18 fulan-agostu tinan 2021

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 18 fulan-agostu tinan 2021

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Díli, no delibera ona atu autoriza Ministru Petróleu no Minerais, Victor da Conceição Soares, hodi hahú dilijénsia hirak ne’ebé nesesária no urjente sira, ho posibilidade arendamentu ho opsaun kompra nian, ka akizisaun ba instalasaun sira ne’ebé iha kondisaun digna no bele halibur servisu Ministériu Petróleu no Minerais nian sira hotu, ne’ebé daudaun ne’e lokaliza iha fatin barak iha sidade Dili.

Projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprezenta husi Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes, kona-ba Kriasaun Unidade Jestaun Integrada ba Projetu Dezenvolvimentu Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato (UJIP) nian, hetan ona aprovasaun. Unidade ida-ne’e, sei iha dependénsia direta ba Komisaun Interministeriál ba negosiasaun apoiu finanseiru nian ba rekualifikasaun Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato (AINL), hanesan estrutura temporária ida ba implementasaun projetu ne’ebé sei kontinua ho jestaun téknika no estratéjika sentralizada ba ezekusaun projetu AINL nian iha ninia komponente no ninia faze sira hotu.

Konsellu Ministrus delibera atu autoriza Ministru Finansas, atu halo negosiasaun ho Banku Aziátiku Dezenvolvimentu nian, kona-ba kondisaun espesífika sira empréstimu nian relasiona ho projetu modernizasaun ba distribuisaun enerjia elétrika. Haree katak negosiasaun inisiál sira tenke dezenvolve husi ekipa téknika ida ne’ebé lidera husi Ministériu Finansas, Ministru Finansas, liuhusi despaxu sei bele nomeia, membru sira ne’ebé integra iha ekipa negosiasaun ida-ne’e.

Hafoin halo analize ba aprezentasaun pontu situasaun epidemiolójika nasionál nian, husi Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize, Konsellu Ministrus delibera hodi propoin ba Sua Exelénsia, Señór Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, renovasaun ba estadu emerjénsia nian, ba loron 30 tan.   Ho hanoin katak kauza determinante sira ne’ebé justifika ona deklarasaun estadu emerjénsia no ninia renovasaun sira kontinua mantein,  atubele evita no neutraliza risku sira propagasaun nian husi variante foun SARS-CoV-2, no nune’e bele proteje saúde públika no kapasidade ba resposta husi Sistema Nasionál Saúde nian, Governu propoin ba Señór Prezidente Repúblika katak, ho renovasaun estadu emerjénsia nian, permite suspensaun ka restrisaun ba direitu no garantia fundamentál balun.

Aprova mós projetu Rezolusaun Governu nian, atu mantein impozisaun serka sanitária iha área abranjida sira iha suku Naimeko, iha Postu Administrativu Pante Makasar, no husi Suku Bobometo, iha Postu Administrativu Oesilo, postu administrativu rua ne’e iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oekuse Ambeno, to’o tuku 23:59 loron 30 fulan-agostu tinan 2021. Nune’e bandu sirkulasaun ema sira-nian entre área sira ne’ebé temi ona no sirkunskrisaun administrativa sira-seluk, exetu iha kazu hirak ne’ebé ninia fundamentu sira forte tanba razaun seguransa públika, saúde públika, asisténsia umanitária, manutensaun ba sistema abastesimentu públiku ka razaun seluk ne’ebé presiza atu hala’o ba interese públiku nian. La inklui iha proibisaun sirkulasaun ida-ne’e indivíduu sira ne’ebé komprova vasinasaun kompleta (doze rua) kontra COVID-19, no mós labarik sira ho idade tinan 6 mai kraik ne’ebé akompaña indivíduu sira ne’e.

Ministru Finansas aprezenta ba Konsellu Ministrus opsaun sira polítiku-lejizlativa nian kona-ba proposta kriasaun subsídiu alimentasaun no subsídiu transporte nian ida ba funsiunáriu publiku sira. Opsaun sira ne’ebé aprezenta ba subsídiu transporte prevee iha substituisuan ba atribuisaun veíkulu Estadu nian ba subsídiu ida-ne’e,  no permite atu hatún ho signifikativu kustu ba jestaun no manutensaun ho veíkulu sira. FIM. Opsaun sira ne’ebé aprezenta ba subsídiu alimentasaun nian prevee atribuisaun mensál ba beins alimentares husi produsaun lokál ba funsionáriu públiku sira. Kriasaun ba subsídiu rua ne’e sei sai hanesan alvu ne’ebé maka sei analiza no delibera filafali iha sorumutuk Ezekutivu nian tuir mai. REMATA

   Ba leten