Istória

Timór Portugêz

Parte Osidentál ka loromonu ilha Timór, ho kapitál iha Kupang, pertense ba Repúblika Indonézia. Parte orientál ka lorosa’e, ho kapitál iha Díli, uluk pertense ba Portugál hahú husi sékulu XVI. Bainhira primeirus merkadores ka ema fa’an sasán sira ho misionárius portugezes tama iha rai Timór iha 1515, sira hetan populasaun tomak organizadus tiha ona iha Estadus kiik lubun ida, ne’ebé fahe ba konfederasaun boot rua: Serviaun ho Belus, ne’ebé sei animistas. Izlamizmu, relijiaun ne’ebé boot liu iha Indonézia to’o oihin loron, seidauk mai to’o Timór, nune’e mós ho budizmu ne’ebé, liu-liu iha Sék.VIII, tau tiha ona nia marka iha Java.

Iha 3º kuartél (períodu tinan 25 ) sékulu XVI to’o iha Timór primeirus frades dominikanus portugezes, liuhusi sira maka komesa dezenvolve neineik influênsia relijiaun, no mós harí dominasaun portugeza. Maibé evolusaun kulturál la’o kontráriu fali, la hanesan ho buat ne’ebé ita haré iha ilhas sira ne’ebé halo parte Indonézia hanesan Java, Sumatra no iha kostas ka parte tasi ninin Kalimantan no Sulawesi, ne’ebé estende ka habelar ba beibeik.

Iha 1651, olandezes sira konkista ka hadau Kupang, iha ilha Timór nia parte loromonu rohan bá, no hahú penetra ka tama mai to’o iha rai klaran. Iha 1859, liuhusi tratadu ida ne’ebé Portugál ho Olanda halo, sira konsege tau fronteira entre Timór Portugêz (atuál Timór Leste) no Timór Olandêz (Timór Osidentál/Timur Barat). Iha 1945 Indonézia hetan nia independênsia, no Timór Osidentál mós halo parte nia Territóriu.

Timór iha Segunda Gerra Mundiál

Iha Segunda Gerra Mundiál, Forsas Aliadas (australianus ho olandezes), tanba rekonhese pozisaun estratéjika Timór nian, sira mai tau sira nia forsas iha Territóriu tomak no halo funu hasoru forsas Japaun nian. Timór-oan rihun-ba-rihun mak fó an ba mate hodi luta hamutuk ho aliadus sira. Iha 1945, Administrasaun Portugeza restaura ka hamriik ihkas fali iha Timór-Leste.

Direitu ba autudeterminasaun

Entre 1945 no Junhu 1974, Governu indonézia, tanba obedese ba Direitu Internasionál, deklara iha ONU no mós iha fatin seluseluk katak nia la iha reivindikasoens territoriais nein uitoan kona-ba Timór Orientál (Leste).Hamahon-an ba Rezolusaun 1514 (XV) 14 Dezembru 1960, Nasoens Unidas konsidera Timór-Leste hanesan Terrítóriu ida ke la Autónomu, iha administrasaun portugál nian okos. Husi 1962 to’o 1973, Asembleia Jerál ONU aprova rezolusoens tuituir malu, hodi afirma direitu Timór-Leste nian ba autudeterminasaun, hanesan mós ba kolónias Portugál nian sira seluk iha tempu ne’ebá. Iha Portugál rejime Salazar (i, tuir mai, Marcelo Caetano), lakohi rekonhese direitu ida ne’e, hodi dehan katak Timór Orientál provínsia portugál nian ida hotu hanesan mós provinsias sira seluk iha Portugál Kontinentál laran.

Revolusaun iha Portugál

Revolusaun 25 Abril 1974, restaura ka harí hikas fali demokrasia iha Portugál, hodi konsagra respeitu ba autudeterminasaun kolónias Portugál nian sira. Tanba ho vizaun atu promove ezersísiu ba direitu ida ne’e, mak iha Dili iha 13 Maiu tinan ida ne’ebá nian, kria Komisaun ba Autudeterminasaun Timór nian. Entaun Governu Portugêz autoriza harí partidus polítikus, hodi nune’e mosu organizasoens partidárias boot tolu iha Timór Leste: UDT (União Demokrátika Timorense), ne’ebé hakarak "Timór atu integra iha komunidade língua Portugeza"; ASDT (Associação Sosiál-Democrata Timórense) ikus mai nakfila ba FRETILIN (Frente Revolucionária de Timór-Leste Independente) , defende direitu ba independênsia; no APODETI (Associação Popular Demokrátika Timórense), ne’ebé hakarak "integrasaun ho autonomia iha komunidade Indonézia".

Deskolonizasaun Timór

Iha 1975, tanba impériu koloniál portugêz naksobu-rahun, mak aumenta movimentus libertasaun lokais. Iha Maiu 1975, autoridades Lisboa sira lori sira nia Projetu ida mai aprezenta ba prinsipais partidus Timór-nian sira, i rona tiha sira, publika iha 11 Julhu lei ne’ebé prevê nomeasaun Altu Komisáriu portugêz ida, no, iha Outubru tinan ne’e duni, halo eleisaun Asembleia Populár ida atu define nia estatutu polítiku. Diploma ne’e prevê ona períodu tranzisaun ida ba tinan tolu laran.

Hahú fulan Janeiru 1975, hala’o daudaun ona programa lokál kona-ba deskolonizasaun progresiva, liuhusi Reforma Administrativa, ne’ebé lori konsege realiza Eleisoens ba Administrasaun Rejionál Konselhu Lautém. Rezultadus husi konsulta populár ne’ebé halo ba dala uluk hatudu momoos katak APODETI ladún hetan apoiu, ida ne’e hatudu momoos katak, tuir prosesus demokrátikus, Timór-oan sira nunka bele simu integrasaun ba iha paíz vizinhu. Antezde Eleisoens Rejionais hirak ne’e mós klaru tebes ona, ba naran observadór independente ida ne’ebé mai vizita Territóriu ne’e, katak maioria esmagadora Timór-oan rekuza ka hakribi tomak integrasaun iha Indonézia. Diferensas kulturais mak hanesan razaun prinsipál ida hotu ne’ebé halo sira la simu integrasaun.

Proklamasaun Independênsia

Proklamasaun Independênsia

Iha 28 Novembru 1975 Fretilin halo proklamasaun unilaterál independênsia, ho primeiru Prezidente Repúblika, mak Xavier do Amaral, i Nicolau Lobato simu kargu hanesan Primeiru Ministru hodi ikus fali mai, sai mós hanesan primeiru líder Rezistênsia Armada. Ho proklamasaun Independênsia gerra sivíl hetok sai maka’as liután.

Indonézia, ho pretextu ka razaun atu proteje nia sidadauns iha Territóriu Timór laran, invade ka tama ho forsa iha parte Leste ilha ida ne’e no sarani seluk fali Territóriu ne’e ho naran Timor Timur, sai nia 27a provínsia. Sira simu apoiu subasubar husi Governu norte-amerikanu ne’ebé haré Fretilin hanesan organizasaun ida ho orientasaun marxista.

Rezistênsia Timor-nian

Depoisde Indonézia okupa tiha Territóriu ne’e, Rezistênsia Timór-nian mós komesa konsolida neineik, hahú kedas ho lideransa FRETILIN. Atu apoia FALINTIL (Forsas Armadas de Libertação de Timór-Leste), ne’ebé harí iha 20 Agostu 1975, organiza tán Frente Klandestina iha rai laran, Frente Diplomátika, iha rai li’ur. Hafoin ho lideransa Xanana Gusmão komesa implementa Polítika Unidade Nasionál, hodi tau hamutuk esforsus husi setores polítikus Timór-nian tomak no avansa ho despartidarizasaun estruturas Rezistênsia, no transforma CRRN (Conselho Revolucionário de Resistência Nasionál) ba CNRM (Conselhu Nacional de Resistência Maubere), i ikus fali mai ba CNRT (Conselho Nacional de Resistência Timórense), ne’ebé lidera prosesu to’o independênsia Timór-Leste, maibé ho ona auspísius ka patrosíniu Nasoens Unidas nian. (Informasoens seluktán kona-ba Rezistênsia Timór-nian, konsulta Website AMRT nian – Arkivu & Museu Rezistênsia Timorense - amrtimor.org).

Besik 1/3 populasaun Paíz, ka ema liu 250 mil, mak mate iha funu. Governu Indonézia bandu uza lian Portugêz, no mós halo ema ta’uk koalia Subdistritu, liuhusi sensura maka’as ba imprensa no limita tebes observadores internasionais atu tama mai iha territóriu ne’e, to’o Soeharto monu iha 1998.

Konsulta Populár – “Sim” ba Independênsia

Prémio Nobel da PazIha 1996 José Ramos Horta ho bispu Díli, D. Ximenes Belo simu prémiu Nobel ba Páz tanba defende Direitus Umanus no independênsia Timór-Leste. Iha 1998, ho Soeharto monu, depois "milagre ekonómiku indonézia nian" mós besik ona to’o nia fin, B. J. Habibie simu sai prezidente paíz ne’e nian, foin mak konkorda atu hala’o referendu ida ne’ebé populasaun sei vota "sim" karik hakarak nafatin integrasaun iha Indonézia no "não" se hili independênsia. Referendu realiza iha 30/08/1999 i, ho partisipasaun tomak liu 90% iha referendu no 78,5% votus, mak Povu Timór rejeita ka la simu autonomia ne’ebé Indonézia propoin, hakarak hili mak independênsia formál.

Maski nune’e, milisias pró-Indonézia sira atua nafatin iha Territóriu laran tomak, hodi ataka mós sede UNAMET ( observadores Nasoens Unidas nian) no provoka Bispu D. Ximenes Belo sai ba Austrália, Kay Rala Xanana Gusmão simu azilu iha embaixada ingleza iha Jakarta. Milisias anti-independênsia sira sei kontinua oho ema barabarak, simu kilat no kro’at husi membrus ezêrsitu Indonézia, tanba la simu rezultadu referendu..

Solidariedade Internasionál

Imajens ne’ebé fó sai hamosu protestus iha paízes barak hasoru embaixadas Indonézia, norte-amerikanus no britânikas, no mós hasoru Nasoens Unidas, hodi ezije atu halo kedas intervensaun hodi hapara asasinatus ka oho ema. Iha Portugál dezde 25 Abril 1974, ita nunka haré manifestasoens populares ne’ebé barak hanesan ne’e, husi norte to’o sul paíz. Ba primeira vez utiliza maka’as tebes Internet halo divulgasaun kampanhas pro intervensaun rápida ONU nian.

Intervensaun Nasoens Unidas

Finalmente iha 18 Setembru 1999 kontinjente "capacetes azuis" Nasoens Unidas nian ida haruka mai, hahú ho forsa militár internasionál hamutuk ema na’in 2500, hafoin hasa’e ba 8 mil, inklui australianus, britânikus, fransezes, italianus, malaius, norte-amerikanus, kanadianus no seluktán, aleinde brazileirus no arjentinus. Misaun forsa páz ne’e nian, ne’ebé brazileiru ida naran Sérgio Vieira de Mello mak xefia, mak atu mai dezarma ka hasai tiha milísianus sira nia kilat no tulun prosesu tranzisaun ho rekonstrusaun paíz.

Restaurasaun Independênsia

Restaurasaun Independênsia

Iha Portugál ho iha paízes barak ema organiza kampanhas atu bele halibur donativus, ai-hán no livrus. Neineik situasaun bele kontrola fali, dezarma dadaun milisias sira no hahú hadi’a fali uma, eskolas no infra-estruturas seluktán. Xanana Gusmão fila fali mai paíz, nune’e mós ho timór-oan sira seluk iha ezíliu, barak mak ho formasaun universitária. Hala’o eleisoens ba Asembleia Konstituinte ne’ebé mak elabora ka halo Konstituisaun Timór-Leste nian, no komesa vigora iha dia 20 Maiu 2002, wainhira fó ihkas fali soberania paíz nian, i loron ida ne’e duni, asinala ka marka hanesan Loron Restaurasaun Independênsia.

   Ba leten