Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 14 fulan-jullu tinan 2021

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 14 fulan-jullu

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no hafoin halo análize ba aprezentasaun kona-ba pontu situasaun epidemiolójika nasionál nian, husi Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize, Konsellu Ministrus delibera hodi aprova projetu Rezolusaun Governu nian ne’ebé mantein impozisaun serka sanitária iha munisípiu Dili ba loron 14 tan, to’o oras 23:59 loron 29 fulan-jullu tinan 2021. Nune’e, bandu nafatin sirkulasaun ema sira nian iha munisípiu Dili no sirkunskrisaun administrativa sira-seluk, exetu iha kazu hirak ne’ebé ninia fundamentu forte tanba razaun sira seguransa públika, saúde públika, asisténsia umanitária, manutensaun ba sistema abastesimentu públiku ka razaun seluk ne’ebé presiza atu hala’o ba interese públiku nian. Proibisaun sirkulasaun ne’e la abranje ba indivíduu sira ne’ebé komprova ona vasinasaun kompleta (doze rua) kontra COVID-19 nian, nune’e mós ba labarik sira iha tinan neen mai-kraik ne’ebé akompaña indivíduu sira ne’e. Delibera mós katak oras ne’e sentru sira kontrolu integradu nian, hodi tama no sai husi munisípiu Dili, sei funsiona durante oras 24 loron-loron iha semana ida nia laran. 

Aprova ona projetu Dekretu-Lei ba alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei nu. 10/2018, loron 9 fulan-abríl, ne’ebé aprova Estatutu husi Institutu ba Kualidade Timor-Leste, I.P. (IQTL) ne’ebé aprezenta husi Ministru Turizmu, Komérsiu no Indústria, José Lucas do Carmo da Silva.  Proposta ida ne’e altera kompozisaun husi órgaun no rekizitu sira vinkulasaun IQTL nian, hodi haboot númeru membru sira no konkretiza kompeténsia sira ne’ebé atribui ona ba kada órgaun IQTL nian. Ida ne’e mós ho objetivu atu armoniza kategoria membru nian sira husi órgaun IQTL nian ba kargu sira ne’ebé ekiparadu ho sira.

Konsellu Ministrus asiste aprezentasaun kona-ba preparasaun partisipasaun Timor-Leste nian iha Simeira kona-ba Sistema Ai-han, ne’ebé hala’o husi Vise-Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Julião da Silva. Simeira ne’e sei realiza ho paralelu ho Asembleia Jerál Nasoins Unidas nian ba da-76, iha fulan-setembru oinmai tinan 2021, no sei hala’o pré-simeira ida durante loron tolu, ne’ebé sei organiza husi Itália husi loron 26 to’o 28 fulan-jullu tinan 2021, iha sede Organizasaun Nasoins Unidas ba Alimentasaun no Agrikultura (FAO) iha Roma. Objetivu husi Simeira ne’e kona-ba Sistema sira Ai-han nian, mak atu halo lansamentu, iha kontestu ne’ebé luan liu husi Ajenda 2030 Nasoins Unidas nian ba Dezenvolvimentu Sustentavel, asaun brani ne’ebé atu transforma mundu oinsá nia maneira atu prodús no konsumu hahán, atu nune’e bele garante kapasidade ne’ebé bele tahan ba tempu naruk hodi fornese hahán ba populasaun mundiál ba kreximentu ho forma ida ne’ebé sustentavel.

Membru Konsellu Ministrus sira asiste mós aprezentasaun kona-ba Planu Asaun Nasionál ba Konsolidasaun Seguransa Alimentár no Nutrisaun nian, ne’ebé hala’o husi pontu fokál sira Scaling Up Nutrition “Sun Movement” nian. Planu ne’e propoin indikadór lubun ida, meta no prioridade sira hodi alkansa objetivu boot atu halakon hamlaha, alkansa seguransa alimentár, hadi’a nutrisaun no atu promove agrikultura sustentavel ida, hodibele garante asesu universál ba ai-han ne’ebé seguru no nutritivu no halakon forma hotu-hotu malnutrisaun nian.

Aprova ona autorizasaun ba abertura husi prosedimentu aprovizionamentu konkursu públiku ba akizisaun roo peska industriál rua, ho kapasidade 250 GT kada roo, tuir projetu ne’ebé aprezenta husi Ministru Agrikultura no Peskas, Pedro dos Reis.

Konsellu Ministrus delibera atu aprova estratéjia foun ida kona-ba vasinasaun kontra COVID-19 ba munisípiu ida-idak, ne’ebé envolve mobilizasaun rekursus másimu ba vasinasaun iha munisípiu ida-idak, tuir kalendáriu ne’ebé define ona, hahú iha munisípiu sira ne’ebé ho risku boot, to’o atinje munisípiu sira hotu iha territóriu nasionál.

Konsellu Ministrus delibera ona hodi orienta ministru sira atu hala’o sira-nia kompeténsia ne’ebé koordenada, prátika aktu sira hotu no foti medida sira ne’ebé nesesária iha imunizasaun ba populasaun hotu kontra SARS-CoV-2, liuliu grupu ho idade entre 12 to’o 17.

Konsellu Ministrus aprova ona tetu dezagregadu ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan 2022 nian, ne’ebé aprezenta husi Vise-Ministra Finansas, Sara Lobo Brites. Konsellu Ministrus mós delibera ona atu hatuur tetu agregadu ho montante millaun 1.571,6,  hodi kobre prioridade nasionál neen ba OJE tinan 2022 ne’ebé define ona husi Governu:. 1) dezenvolvimentu kapitál umanu (edukasaun, formasaun profisionál no saúde); 2) abitasaun no inkluzaun sosiál; 3) setór produtivu sira (agrikultura no turizmu), ambiente no konektividade; 4) dezenvolvimentu setór privadu; 5) dezenvolvimentu rurál; no 6) governasaun di’ak.

Vise-Ministra Finansas halo mós aprezentasaun ida ba Konsellu Ministru kona-ba Sorumutuk Parseiru sira Dezenvolvimentu Timor-Leste nian ba tinan 2021 (Timor-Leste & Development Partners Meeting, TLDPM) ne’ebé sei hala’o iha Auditóriu Kay Rala Xanana Gusmão, iha loron 30 fulan-jullu oinmai. TLDPM ne’e sei hahú uluk ho sorumutuk bilaterál sira iha loron 27 fulan-jullu, sorumutuk ida kona-ba integrasaun ekonómika rejionál iha loron 28 fulan-jullu no forum Organizasaun Mundiál Komérsiu nian ida iha loron 29 fulan-jullu. Sorumutuk ida ne’e ho parseiru sira dezenvolvimentu nian ne’ebé organiza tinan-tinan husi Governu hodi fahe ninia vizaun ba futuru, atu artikula prioridade ba prazu médiu no hodi haree kona-ba progresu ne’ebé alkansa tiha ona iha dezenvolvimentu nasionál.

Ikusliu, Konsellu Ministru aprova nota pezar ida kona-ba Carmel Budiardjo ninia mate, ativista direitus umanus nian no defensora ba timoroan sira-nia ukun-rasik-an. Iha nota pezar ne’e Governu afirma katak Camel Budiardjo “Timor-Leste sei la haluha no sei hanoin nafatin ho domin boot, admirasaun no respeitu ba ninia kompromisu ho direitus umanus, justisa no solidariedade”. REMATA

   Ba leten