Parlamentu Nasionál autoriza ona Prezidente Repúblika atu deklara renovasaun estadu emerjénsia ba loron 30 tan

Kua. 30 juñu 2021, 13:19h
IMG_0476

Hafoin pedidu Governu nian  ba Prezidente Repúblika no paresér pozitivu sira husi Konsellu Estadu no Konsellu Superiór Defeza no Seguransa, ohin, loron 30 fulan-juñu tinan 2021, Parlamentu Nasionál autoriza ona Prezidente Repúblika renova estadu emerjénsia ba da-15, hahú kedas husi pandemia COVID-19 mosu, husi tuku 00:00 loron 2 fulan-jullu tinan 2021 no tuku 23:59 loron 31 fulan-jullu tinan 2021.

Proposta Lei ba autorizasaun renovasaun deklarasaun estadu emerjénsia hetan aprovasaun ho votu afavór 35, abstensaun 20 no laiha votu kontra.

Iha mensajen ne’ebé hato’o ba Parlamentu Nasionál, Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, hateten katak “haree ba katak sei iha nafatin” kauza determinante sira ne’ebé justifika deklarasaun estadu emerjénsia nian no ninia renovasaun sira, ne’ebé daudaun ne’e vigora hela, sei presiza tebes duni, haree ba protesaun ba saúde públika nian, renovasaun ida ba períodu hanesan”. “Tanba ita tenke fó ba Governu mekanizmu adekuadu sira ba vijilánsia epidemiolójika, atubele prevene no hamenus oportunidade ba importasaun no propagasaun virus ne’e nian”.

 Xefe Estadu ko’alia liu mós katak COVID-19 “bele afeta ema sesé de’it no ita la hatene bainhira no iha nivel saida maka nia bele afeta ita”, “ COVID-19 la’ós gripe bain-bain ida” no “la afeta de’it ba ferik no katuas sira, la afeta de’it ba sira ne’ebé iha nanis ona moras oin-oin ka ema ho fatór risku”.

Kona-ba vasinasaun, Francisco Guterres Lú Olo, hanoin hikas katak maske vasina sira fó protesaun “atu moras la sai todan liután” no “efikás tebe-tebes atu hamenus risku husi moras nian no tranzmisaun virus ne’e nian”, “risku sei la lakon” no “ema ida ne’ebé simu ona vasina hasoru COVID-19, maski nune’e, sei bele hetan moras ne’e no bele tranzmite virus ne’e”. Xefe Estadu reforsa mós katak, “bele konsidera de’it katak vasina ‘proteje’ ho forma efikás bainhira liu ona loron 14 hafoin simu doze ikus”.

Iha abertura debate iha Parlamentu Nasionál, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus nian, Fidelis Manuel Leite Magalhães, lori Primeiru-Ministru nia naran, hateten katak “Liu-ona semana haat implementasaun Deklarasaun Estadu Emerjénsia nian ba dala 14, ho satisfasaun moderada no otimizmu mak ita asiste evolusaun pozitiva husi implementasaun medida prinsipál sira kona-ba prevensaun, jestaun no kombate hasoru Pandemia COVID-19 iha terrenu”.

Na’i-ulun ne’e salienta mós katak, “satisfasaun ne’e motiva husi mudansa dadus estatístiku sira loro-loron nian ne’ebé rekolla ona iha terrenu, ne’ebé daudaun ne’e hatudu kurva tuun ka dekrexente ida iha propagasaun moras ne’e nian”.

Governante ne’e hateten “Inversaun husi tendénsia kreximentu beibeik ne’ebé  signifikativu tebetebes husi pandemia ne’e, akontese tanba” “lote foun sira husi vasina AstraZeneca no SinoVac to’o mai ona ” no “ne’ebé permite atu, to’o loron 09 fulan-juñu tinan 2021, ita bele simu vasina besik doze 295.800, nune’e, durante fulan-juñu ita bele habelar ezekusaun husi Planu Nasionál Vasinasaun nian iha territóriu tomak”.

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus nian ne’e garante katak “Governu ne’e propoin atu ezekuta ho lalais no efikásia, asaun hirak ne’ebé presiza no adekuada atu kumpre objetivu sira ne’ebé hatuur ona iha Planu Vasinasaun kontra COVID-19 nian, tanba Governu hatene katak ho de’it vasinasaun lalais no ba ita-nia populasaun tomak maka sei permite proteje saúde públika iha Timor-Leste, nune’e mós atu garante fila-fali lalais ba normalidade sosiál no ekonómika, ne’ebé afeta maka’as tebes husi situasaun pandémika ne’ebé mosu husikedas inísiu tinan kotuk”.

Destaka mós katak, “liu-liu iha momentu ida ne’ebé variante foun virus nian, ne’ebé da’et lalais liu, mosu daudaun ona iha ita-nia nasaun viziñu sira ”, “Tanba ne’e, importante atu ita ida-idak asume responsabilidade no atu tau-matan ba ita-nia saúde no mós ba ema seluk nia saúde, liuhusi prátika sira hanesan uza máskara individuál, fase liman beibeik no kumpre regra sira distansiamentu sosiál nian, maske sira ne’ebé mak simu ona vasina kompleta”.

   Ba leten