Komunikadu Konjuntu husi Ministériu Saúde Timor-Leste no Organizasaun Mundial Saúde (OMS) Timor-Leste kona-ba seguransa no efikásia vasina Oxford-AstraZeneca COVID-19, kona-ba pozisaun Grupu Konsultivu Tékniku Austrália nian ba Imunizasaun (ATAGI)

Ministériu Saúde - Organizasaun Mundial Saúde (OMS)

VIII Governu Konstitusionál

……………………………………………………………………………………………………………..

Dili, Loron 24 fulan-juñu  tinan 2021

Komunikadu Imprensa Konjuntu

Kona-ba seguransa no efikásia vasina Oxford-AstraZeneca COVID-19, kona-ba pozisaun Grupu Konsultivu Tékniku Austrália nian ba Imunizasaun (ATAGI)

Vasinasaun COVID-19 nafatin sai hanesan ita-nia medida ida ne’ebé efikás liu atu hatán ba surtu atuál COVID-19 nian, hodi redús, ho forma signifikativa, risku ema ida nian atu kona da’et, moras todan, baixa iha ospitál ka mate tanba COVID-19. Bainhira mosu informasaun no prova foun sira, ami kontinua mós halo avaliasaun nafatin ba ita-nia esforsu no resposta. Ita-nia komunidade nia seguransa no protesaun kontínua sai hanesan prioridade husi aspetu hotu-hotu husi ami-nia esforsu sira.

Oras ne’e daudaun iha vasina COVID-19 nian hamutuk UALU, ne’ebé simu ona lisensa ba uzu emerjénsia nian (EUL-sigla iha lian-inglés husi emergency use license) husi OMS. Iha protesaun rigoroza sira atu garante seguransa husi vasina kontra COVID-19 nian hotu-hotu. Molok simu validasaun husi OMS no Ajénsia regulatória nasionál nian sira, vasina sira kontra COVID-19 ne’e tenke submete ba teste rigorozu sira iha ensaiu klíniku sira, hodi prova katak vasina sira-ne’e prienxe padraun referénsia nian hirak ne’ebé internasionalmente estabelese ona kona-ba seguransa no efikásia.

Vasina COVID-19 nian besik doze 200,000 maka administra ona iha Timor-Leste no, to’o oras ne’e, ita seidauk rejista efeitu sekundáriu grave ruma. Ida-ne’e konkista inkrivel ida ba nasaun ida-ne’ebé depende maka’as liu ba vasina AZ no ida-ne’e hanesan prova ida tan kona-ba seguransa husi vasina ida-ne’e ba ita-nia populasaun.

Kona-ba seguransa husi vasina ne’ebé uza ona iha Timor-Leste, Ministériu Saúde no OMS Timor-Leste, hakarak repete pontu importante balu tuirmai ne’e:

Desizaun Austrália nian la muda abordajen Timor-Leste nian ba vasina, tanba haree ba situasaun tranzmisaun komunitária ne’ebé akontese daudaun no posibilidade atu variante foun COVID-19 nian bele tama mai. Indivíduu hotu-hotu iha Timor-Leste ne’ebé la simu vasina, iha risku atu moras COVID-19 da’et kona, baixa iha ospitál no mate tanba moras ida-ne’e.

Importante atu nota katak efeitu ne’ebé grave hafoin simu vasina AstraZeneca nafatin raru liu. To’o ohin loron, iha Timor-Leste, laiha rejistu kona-ba kazu konfirmadu efeitu grave nian hafoin simu vasina, inklui Síndrome Trombositopénika Trombótika (TTS), maske vasina AZ besik doze 200.000 maka administra ona.

Ida-ne’e hanesan konkista estraordinária ida, la’ós de’it husi ita-nia komunidade, ne’ebé hamutuk atu proteje malu, maibé mós husi esforsu lahatene kole nian husi ita-nia ekipa vasinasaun nian, hodi garante katak vasina haruka ba komunidade iha territóriu tomak ho maneira ne’ebé seguru. Aleinde ne’e, doutór Timoroan sira hetan ona formasaun ho di’ak no iha rekursu sira-ne’ebé disponivel hodi halo tratamentu ba indivíduu sira karik insidente raru hirak ne’e akontese duni.

Hafoin konsulta kompleta ida ho espesialista sira husi OMS rasik no husi organizasaun seluk, iha konkluzaun satisfatória katak benefísiu sira husi vasina AZ nian boot liu duke risku ruma ne’ebé bele iha. Tanba ne’e, ami, ho fiar an, rekomenda atu kontinua vasinasaun hasoru COVID-19, utiliza vasina AstraZeneca. Remata

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=28638