Timor-Leste hahú realiza planu vasinasaun nasionál kontra COVID-19

Kua. 07 abril 2021, 16:10h
167489913_1322402778131240_3515817756622349676_n

Ohin, loron 7 fulan-abríl tinan 2021, iha komemorsaun Loron Mundiál Saúde nian, Timor-Leste hahú halo vasinasaun kontra COVID-19, no Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, sai hanesan sidadaun dahuluk iha nasaun ne’e  maka simu doze dahuluk vasina nian.

Serimónia ne’e hala’o iha Sentru Saúde Formoza, iha Dili, no, aleinde Xefe Governu, simu ona vasina mós maka Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, Prezidente Tribunál Rekursu, Deolindo dos Santos, Eis-Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, Arsebispu Dili, D. Virgílio do Carmo da Silva no membru Governu sira.

Lote rihun 24 dahuluk husi vasina AstraZeneca nian kontra COVID-19 ne’e, inklui iha pakote vasina nian ne’ebé sei abranje populasaun 20%, tuir Mekanizmu COVAX nian. Governu daudaun ne’e halo hela esforsu hotu-hotu atu hetan restu 80% husi vasina ne’e, hodi kumpre objetivu atu imuniza populasaun tomak to’o tinan 2021 nia rohan.

Tuir planu vasinasaun nasionál kontra COVID-19 nian, tuir fali mai, sira ne’ebé sei simu vasina ne’e mak pesoál sira husi liña frente no ferik-katuas sira ne’ebé iha nanis ona moras seluk.

 Primeiru-Ministru, iha ninia intervensun iha abertura serimónia nian, hahú  hateten “esforsu boot” nasionál, “durante besik tinan ida”, iha luta kontra COVID-19, no rekoñese no agradese “ba partisipasaun no kontribuisaun Organizasaun Mundiál Saúde nian, UNICEF, Embaixada sira ne’ebé iha ne’e, nasaun belun sira, ne’ebé hamutuk ho Timor-Leste realiza ona serbisu boot ida hodi evita katak situasaun COVID-19 iha nasaun sei la sai husi ita-nia kontrolu”.

Husi fulan-dezembru, maske iha esforsu oin-oin, kazu sira iha Timor-Leste hahú aumenta maka’as no iha fatór rua maka kontribui maka’as ona ba ida-ne’e”, dahuluk, maka “aumentu maka’as númeru kazu COVID-19 nian iha viziñu Indonézia, liuliu ih NTT [Nusa Tenggara Timur – Provínsia Sunda Orientál Indonézia nian] no fatór daruak, maka pasajen ilegál sira iha fronteira ne’ebé lori virus ne’e mai Timor-Leste”. Buat ne’ebé maka halo kazu ne’e  bele liu  “husi faze inisiál importasaun ba faze daruak kontájiu lokál nian no to’o ohin loron ne’e, ita bele dehan katak, ho dezastre naturál sira-ne’e, iha tama ona iha faze kontájiu komunitáriu”.

Taur Matan Ruak afirma katak “Timor-Leste define ona hanesan meta katak to’o iha tinan 2021 nia rohan, ita sei halo ona vasina ba ita-nia sidadaun hotu-hotu”, hodi ko’alia klaru katak “sei laiha ema ida maka livre bainhira ita hotu-hotu seidauk livre husi COVID-19” no “atu ita hotu livre husi COVID-19 iha dalan ida de’it maka vasina”.

 “Ba faze dahuluk ita iha 20%, iha ne’ebé dahuluk haruka mai to’o tiha ona, ne’ebé hetan tulun hodi haruka mai liuhusi sistema Nasoins Unidas nian, COVAX” no Primeiru-Ministru hatetenkatak nia ofisialmente husu ona apoiu ba Austrália no Xina hodi kumpre dezafiu ne’e no refere katak Governu tau ona osan millaun 35 iha orsamentu retifikativu atu sosa vasina sira.

Primeiru-Ministru mós fó-hanoin katak “daudaun ne’e, iha ita-nia nasaun, la’ós hasoru de’it situasaun COVID-19 nian, maibé mós hasoru dezastres naturais, iha ne’ebé provoka estragu dolar amerikanu millaun 100 resin, estragu sira ne’ebé mak atinje populasaun no infraestrutura públika sira ne’ebé provoka ona ema na’in 30 liu maka mate”.

Xefe Governu apela “ba parseiru internasionál hotu-hotu ne’ebé iha Timor-Leste no ba komunidade tomak atu serbisu hamutuk, atu ta sees tiha diferensa sira no haree ba sidadaun sira”. Xefe Ezekutivu ne’e hateten mós katak Povu timór “nu’udaranesan povu lut-na’in, Povu funu-na’in no iha momentu difisil maka sira hamutuk liután no sai forte liután”.

 

 

   Ba leten