Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 24 fulan-marsu tinan 2021

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 24 fulan-marsu tinan 2021

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Ministériu Finansas,  iha Dili, no, hahú sorumutuk ho análize ba aprezentasaun husi koordenadór sira Sentru Integradu Jestaun Krize (SIJK), kona-ba pontu situasaun epidemiolójika iha Timor-Leste. Daudaun ne’e rejista kazu esporádiku sira iha Oekuse no Covalima, propagasaun kazu sira iha Baukau, Vikeke no Lautein ho orijen husi ema sira ne’ebé mai husi Dili, molok impozisaun serka sanitária, no propagasaun maka’as liuhusi SARS-CoV-2 iha área oin-oin sidade Dili nian.

Responsavel sira sala situasaun SIJK nian aprezenta hanesan prioridade imediata hodi pára ho foku transmisaun nian sira ne’ebé eziste, liuhusi detesaun lais ida no izolamentu husi kazu pozitivu hotu-hotu. Ne’e hakarak mós hodi aumenta kapasidade análize laboratoriál no rastreiu kontaktu nian sira. Ne’e mós hanesan prioritáriu atu prevene transmisaun virus ba munisípiu sira seluk no atu prepara asaun sira mitigasaun nian ne’ebé presiza ba posivel foku transmisaun komunitária ne’ebé maka bele iha. Objetivu prioritáriu sira seluk maka mitigasaun kona-ba efeitu sósiuekonómiku sira COVID-19 nian.

Haree ba evolusaun situasaun epidemiolójika iha Postu Administrativu Fatumea munisípiu Kovalima nian, Konsellu Ministrus aprova ona projetu Rezolusaun Governu nian ne’ebé revoga Rezolusaun Governu nu. 13/2021, loron 10 fulan-marsu, ne’ebé impoin Serka Sanitária ida iha Postu Administrativu Fatumea.

Governu delibera ona atu propoin ba Sua Exelénsia, Señór Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, renovasaun estadu emerjénsia nian, ba loron tolunulu tan. Haree ba mudansa preokupante husi situasaun epidemiolójika no proliferasaun ba kazu sira ne’ebé mak rejista ona husi kontájiu COVID-19 nian, no atu evita no neutraliza risku sira husi propagasaun SARS-CoV-2, atu nune’e bele proteje saúde públika no iha kbiit atu hatán ba Sistema Nasionál Saúde nian, Governu propoin ba Señór Prezidente Repúblika katak, ho renovasaun estadu emerjénsia nian ne’e, permite atu suspende ka limita direitu no garantia fundamentál balun.

Ikusliu, Konsellu Ministrus aprova mós projetu Proposta Lei ba alterasaun dahuluk ba Lei nu. 14/2020, loron 29 fulan-dezembru, ne’ebé aprova Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2021 (OJE 2021), ne’ebé sei aprezenta ba Parlamentu Nasionál ho pedidu prioridade no urjénsia, atu fó resposta ba situasaun epidemiológica COVID-19 nian no ba ninia impaktu ekonómiku sira.

Ho alterasaun ida ne’e, reseita konsolidada sira Setór Públiku Administrativu nian sa’e ba millaun dolar amerikanu 2.165,1 no reseita sira órgaun no servisu sira Administrasaun Sentrál nian sa’e ba millaun dolar amerikanu 1.932,5.  Orsamentu sira Rejiaun Administrativa Espesiál Oekuse Ambenu no Seguransa Sosiál la iha alterasaun.

Alterasaun ne’e atu finansia konjuntu ida husi medida prinsipál neen intervensaun nian ne’ebé Governu prepara ona, maka hanesan: 1) apoiu ba empregu; 2) moratória kréditu nian; 3) izensaun propinas; 4) akizisaun aihan sira; 5) apoiu ba profisionál liña frente nian; no 6) medida sira prevensaun no mitigasaun COVID-19 nian.

Iha ámbitu medida apoiu ba empregu, prevee atribuisaun subsídiu estraórdinariu ida, ho períodu fulan tolu, hahú husi fulan-marsu to’o fulan-maiu tinan 2021, ba traballadór sira ne’ebé serbisu ba ema seluk ho montante ekivalente 70% husi saláriu ba setór sira atividade nian ne’ebé legalmente iha impedimentu hodi halo operasaun no 50% husi remunerasaun ba setór sira ne’ebé halo hela operasaun hanesan baibain. Entidade empregadora no traballadór sira sei dispensa husi devér ba pagamentu kontribuisaun sosiál sira kona-ba rendimentu ne’e.

Ba traballadór independente sira, ba emprezáriu individuál sira, ba traballadór sira servisu doméstiku nian no ba jerente no administradór sira, prevee mós atribuisaun subsídiu estraordináriu ida, hanesan ba periódu fulan-tolu, ekivalente ho 85% husi valór remunerasaun konvensionál. Sira mós sei dispensa husi devér ba pagamentu kontribuisaun sosiál kona-ba rendimentu ne’e. Inklui mós iha medida sira ne’e traballadór sira ne’ebé hala’o atividade informál sira, naran katak sira halo sira-nia formalizasaun ho Institutu Nasionál Seguransa Nasionál.

Prevee mós subsídiu estraordináriu dezempregu nian ida ba traballadór inskritu sira no ho kontribuisaun sira ne’ebé realiza ona ba Seguransa Sosiál, ho montante 40% husi valór remunerasaun konvensionál relativa ho eskalaun da-1 ne’ebé sai hanesan baze insidénsia kontributiva ba seguransa sosiál iha adezaun fakultativa.

Ba traballadór independente sira, ba emprezáriu individuál sira, ba traballadór sira servisu doméstiku nian no ba jerente no administradór sira, prevee dispensa husi devér pagamentu kontribuisaun sosiál no atribuisaun subsídiu estraordináriu sira ba kompartisipasaun kona-ba kustu enerjia no renda sira.

Hakarak mós atu hakman sé mak iha kréditu husi kustu ho amortizasaun empréstimu sira, ho implementasaun moratória nian iha kumprimentu obrigasaun sira ne’ebé mosu husi kontratu sira konsesaun kréditu nian, liuhusi adiamentu durante fulan sia husi vensimentu obrigasaun nian sira atu entrega filafali kapitál, no hodi estabelese kompartisipasaun Estadu nian iha pagamentu osan-funan nian.

Propoin mós, atu  izensaun subsídiu ba pagamentu propinas ba estudante ensinu superór sira, ne’ebé labele hala’o ensinu prezensiál, to’o dolar amerikanu 150.

Prevee akizisaun ai-han husi produtór nasionál sira Sentru Lojístika Nasionál nian ba distribuisaun ai-han ba ema no família sira ne’ebé presiza liu.

Parte husi reforsu OJE 2021 sei utiliza mós hodi finansia medida sira ba prevensaun no mitigasaun COVID-19, liuliu relasiona ho implementasaun programa vasinasaun no akizisaun materiál barak tan ba teste sira no tratamentu kona-ba moras internadu sira, no mós, konstrusaun fatin izolamentu no kuarentena foun no aumentu kapasidade ba fatin sira ne’ebé eziste ona.

Sei prevee mós iha Proposta Lei nee osan ba apoiu ba profisionál liña frente nian, ba atividade SIJK, ba Programa Sesta Bázika no ba reforsu stock foos iha Sentru Lojístiku Nasionál.

Medida sira ne’e ezije reforsu ida Orsamentu Jerál Estadu nian, ne’ebé konsentra iha aumentu dotasaun husi Fundu COVID-19. Aumentu ne’ebé prevee ona iha despeza akontese tanba inskrisaun saldu jerénsia, ne’ebé apuradu iha ezersísiu tinan 2020 nia rohan, maibé ne’ebé la inskreve iha OJE 2021, no mós iha realokasaun dotasaun orsamentál sira entre servisu sira hahú husi Dotasaun ba Governu tomak no Fundu Infraestrutura sira, tanba ne’e, la presiza atu hasa’e montante ida husi transferénsia nian husi Fundu Petrolíferu ba OJE. REMATA

   Ba leten