Aniversáriu KAK ba Da-11

Seg. 22 fevereiru 2021, 15:44h
IMG_0037

Komisaun Anti-Korrupsaun (KAK) selebra ninia aniversáriu da-11 ho organiza semináriu nasionál ida, ho tema “Prezensa Lei MPKK [kona-ba Medida sira ba Prevensaun no Luta Hasoru Korrupsaun] hanesan renovasaun kompromisu Estadu nian ba prevensaun no luta hasoru korrupsaun iha Timor-Leste”, hala’o iha loron 22 fulan-fevereiru tinan 2021, iha auditóriu Ministériu Finansas nian.

Komisaun Anti-Korrupsaun ne’e harii ho objetivu atu fó ba Estadu polísia kriminál  espesializada, independente ida, ne’ebé iha ninia atuasaun sei la’o tuir de’it kritériu legalidade no objetividade nian, iha relasaun ho autoridade kompetente sira, nu’udar buat ne’ebé presiza tebes ba ninia kredibilidade hanesan mekanizmu luta hasoru  korrupsaun nian.

Hafoin hetan aprovasaun husi Parlamentu Nasionál no promulgasaun husi Prezidente Repúblika, publika ona iha loron 26 fulan-agostu Lei n.7/2020, ne’ebé define medida foun sira ba prevensaun no luta hasoru korrupsaun. Lei foun ne’e estabelese mekanizmu sira ne’ebé presiza hodi luta hasoru korrupsaun ho efetivu, atu nune’e bele kumpre prinsípiu fundamentál sira Konstituisaun nian, hanesan universalidade direitu nian, igualdade no legalidade.

Semináriu ne’e konta ho intervensaun maklokek nian husi Fidelis Leite Magalhães, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus nian, no mós ho intervensaun husi Sérgio Hornai, Komisáriu Komisaun Anti-Korrupsaun nian, husi Joaquim dos Santos, Prezidente Komisaun A Parlamentu Nasionál nian, ne’ebé trata asuntu konstitusionál no justisa, husi Juiza Jacinta Correia, reprezenta husi Prezidente Tribunál Rekursu nian.

Iha ninia diskursu, Ministru ne’e ko’alia fila-fali “vontade polítika Governu nian atu atua no apoia iha luta nasionál kontra korrupsaun” no temi dala ida tan “nesesidade atu tau hamutuk esforsu no vontade polítika ida hodi luta hasoru korrupsaun, ne’ebé labele sai KAK nian mesak de’it, maibé órgaun Estadu sira hotu nian, nune’e mós autór polítiku oin-oin no sosiedade sivíl nian, atu nune’e luta ne’e sai efetivu liután no nasaun nian duni”.

Iha loron aniversáriu Komisaun Anti-Korrupsaun nian, Governante ne’e temi konkista boot balu iha tinan ikus ne’e kona-ba luta hasoru korrupsaun ne’ebé hahú ho “aprovasaun, ho unanimidade, husi Parlamentu Nasionál no publikasaun tuirmai, Lei n.7/2020, loron 26 fulan-agostu, kona-ba Medida Prevensaun no Luta Hasoru Korrupsaun”, hafoin “ho adosaun husi Rezolusaun Governu nian iha fulan-setembru tinan kotuk ba Programa ida kona-ba Reforma Administrasaun Públika tinan 2019-2023 ne’ebé kontinua ho melloria ba funsionamentu servisu públiku sira-nian no buka reforsa transparénsia” no ho “elaborasaun Planu Estratéjiku Komisaun Anti-Korrupsaun nian, PEKA tinan 2021-2025 no nia lansamentu iha fulan-dezembru tinan kotuk”. Daudaun ne’e buat ida ne’ebé sai mós destake pozitivu maka “pozisaun Timor-Leste nian ne’ebé sa’e iha klasifikasaun no índise Transparénsia Internasionál”, iha persesaun kona-ba korrupsaun iha setór públiku, ho Timor-Leste, ne’ebé muda husi pozisaun da-93 ba pozisaun da-86, nu’udar melloria.

Fidelis Magalhães remata ninia intervensaun ho hateten katak “ Governu asume no sei kontinua asume ho forma determinada, kompeténsia sira ne’ebé atribui ba nia tuir Artigu da-103 Konstituisaun Repúblika nian hanesan << órgaun superiór Administrasaun Públika nian>> iha matéria luta hasoru korrupsaun nian ne’e no einjerál iha asaun sira ne’ebé presiza atu hadi’a prestasaun servisu ba sidadaun no empreza sira no bele favorese dezenvolvimentu!”.

   Ba leten