Retiru Daneen husi Governu Konstitusionál VIII nian

Ses. 22 janeiru 2021, 16:10h
104689261_265632651201050_4391291033148396450_n-1024x596

Hala’o ona iha loron 22 fulan-janeiru tinan 2021, iha auditóriu Ministériu Finansas, iha Dili, retiru daneen Governu Konstitusionál VIII nian, ho tema “Tinan 2021: Inísiu husi Rekuperasaun Ekonómika ho Transformasaun”.

Retiru dahuluk tinan ne’e nian ba membru Governu sira nian hahú ho intervensaun abertura husi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, ne’ebé hateten katak “retiru ne’e hala’o iha ámbitu preparasaun kona-ba implementasaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan 2021”, tinan ne’ebé Governu hakarak atu marka inísiu rekuperasaun ekonómika nian.

Tuirmai mak aprezentasaun sira husi Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes no husi Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus, Joaquim Amaral, ho tema “Planu Rekuperasaun Ekonómika (PRE): Instrumentu no Aproximasaun hodi Rekupera no Transforma Setór Ekonómiku no Sosiál sira”.

Ministru Finansas, ne’ebé lidera ona komisaun ne’ebé maka nu’udar responsavel ba elaborasaun PRE nian, aprezenta ona vizaun jerál no objetivu sira Planu ne’e nian, no medida sira ne’ebé inklui iha ámbitu PRE nian ne’ebé tenke realiza iha prazu médiu no prazu naruk. Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus informa ba membru Governu sira kona-ba saida mak implementa hela iha nivel Planu Rekuperasaun Ekonómika nian.

Planu Rekuperasaun Ekonómika kompostu husi medida 71 ba prazu badak no médiu, ne’ebé sei implementa husi Governu Konstitusionál VIII to’o tinan 2023, ho foku iha área prinsipál ualu: agrikultura, indústria no turizmu, iha setór ekonómiku, abitasaun, edukasaun, saúde no protesaun sosiál, iha setór sosiál no, husi aspetu institusionál no ambientál iha setór hotu-hotu.

Iha faze dahuluk, objetivu PRE nian mak atu hamenus impaktu sira COVID-19, liuhusi resposta sira prazu-badak nian, ne’ebé foka liu atu evita lakon serbisu, apoia família no impede enserramentu empreza sira – ho objetivu atu mantein nivel sira konsumu no padraun moris nian.

Iha faze ida ne’e, implementa hela  programa “sesta bázika”, programa ida ba apoiu ba família sira, liuhusi fahe “sesta bázika” nian, no apoiu ba produtór agríkola sira no operadór komersiál sira ne’ebé faan produtu alimentár no ijiene pesoál nian, nasionál no lokál sira, ho objetivu atu fó estímulu ekonómiku iha prazu-badak no fó insentivu ba produsaun no ba komérsiu. Bazeia ba programa ne’e, membru ida-idak husi uma kain nasionál nian simu sesta bázika rua, ho valór dolar amerikanu 25 ba kada pakote.

Kona-ba pakote medida prazu badak nian, inklui mós apoiu ba retoma no manutensaun atividade nian, ne’ebé permite atu entidade sira ne’ebé rejistu ona iha rejime kontributivu seguransa sosiál no iha sistema fiskál, ne’ebé hatudu katak sira lakon volume negósiu nian ka reseita nian sira no ne’ebé hakarak hala’o fila-fali ka mantein sira-nia atividade, iha direitu ba dispensa parsiál husi kontribuisaun sira fulan-fulan nian ba seguransa sosiál no ba direitu ba atribuisaun montante osan fulan-fulan nian, ne’ebé hanaran subsídiu apoiu atu hala’o fila-fali no manutensaun atividade ekonómika nian, durante fulan haat.

Iha faze daruak, ho medida sira médiu prazu nian, ne’ebé atu haree ba rekuperasaun ekonómika (ho períodu ida entre tinan 2 to’o 3), ninia objetivu mak sei hatán ba dezafiu ne’ebé kauza husi pandemia, maibé mós ba frakeza estruturál sira, ho medida sira polítika públika nian ne’ebé bele ajuda ba transformasaun ekonómika no sosiál nasionál ne’ebé presiza, atu halo Timor-Leste la’ós de’it país ida ho rendimentu boot liu, maibé mós país ida ne’ebé dezenvolvidu, sustentavel, menus dependente ba rai-li’ur, ho ekonomia ida ne’ebé diversifikada no ema nia moris di’ak liután.

Unidade Planeamentu, Monitorizasaun no Avaliasaun (UPMA), Gabinete Primeiru-Ministru nian, aprezenta ona dezafiu prinsipál no regra sira ba implementasaun orsamentu liuhusi programa sira. Iha tinan 2021, ba dala uluk, despeza hotu husi Orsamentu Jerál Estadu nian sei aprezenta no espesifika tuir programa sira, aleinde klasifikasaun sira orgánika no ekonómika ne’ebé utiliza nanis ona.

Modelu orsamentu tuir programa sira ne’e buka atu aumenta transparénsia, favorese definisaun ba prioridade despeza sira nian no kontribui ba responsabilidade no kontrolu ida ne’ebé mak boot liu. Programa sira-ne’e projetadu atu atinje rezultadu ida ne’ebé espesífiku, iha prazu médiu no prazu naruk (tinan 3 to’o tinan 5) no reflete prestasaun servisu sira, ne’ebé vinkuladu ba Programa no Prioridade Governu nian, ba objetivu sira Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku (PDE) no ba Objetivu sira Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS). Programa ida-idak tenke iha indikadór rezultadu nian ida no planu sira ba ninia ezekusaun. Programa ida-idak kompostu husi subprograma sira, ho rezultadu iha prazu badak nian no ba kada subprograma iha atividade sira ne’ebé sei realiza kada tinan, hodi prodús rezultadu imediatu sira.

Molok debate kona-ba konteúdu husi aprezentasaun no konkluzaun sira retiru nian, Ministériu Finansas halo mós aprezentasaun ida kona-ba regra sira ba ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu tinan 2021. Regra sira-ne’e, ne’ebé define ona husi Dekretu Governu n. 1/2021, loron 8 fulan-janeiru, aplika ba orsamentu husi órgaun sira no ba servisu Administrasaun Sentrál, Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu (RAEOA) nian no ba Seguransa Sosiál, no buka atu garante kontrolu orsamentál ida ne’ebé efetivu no rigorozu, no, iha tempu hanesan, buka atu simplifika prosedimentu ezekusaun orsamentál nian, hodi fó kontinuidade ba mudansa sira ne’ebé hahú iha tinan 2020, ho objetivu atu fasilita ezekusaun OJE 2021 husi órgaun no servisu sira Setór Públiku Administrativu nian.

Entre diferensa sira ne’e kompara ho Dekretu Governu nian kona-ba Ezekusaun OJE  2020, destaka ezisténsia husi rejime finanseiru rua de’it, implementasaun orsamentasaun tuir programa sira, alterasaun ba data sira atu taka ezersísiu orsamentál nian, fleksibilizasaun ba ezekusaun orsamentál no aumentu husi obrigasaun sira atu halo relatóriu sira.

   Ba leten