Prezidente Repúblika renova Estadu Emerjénsia ba loron 30 tan

Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, hafoin simu pedidu husi Governu, dekreta, ohin, loron 3 fulan-outubru tinan 2020, renovasaun ba estadu emerjénsia ba loron 30 tan, hahú husi tuku 00:00, loron 05 fulan-outubru tinan 2020 to’o tuku 23:59, loron 3 fulan-novembru tinan 2020.

Dekretu Prezidente Repúblika nian n. 62/2020, loron 3 fulan-outubru hatete katak “tanba kauza determinante sira ne’ebé justifika renovasaun ba deklarasaun estadu emerjénsia ne’ebé oras ne’e vigora (…) eziste nafatin, iha duni nesesidade absoluta, ho objetivu atu proteje saúde públika, atu renova estadu emerjénsia atuál ho períodu ne’ebé hanesan”.

Governu delibera ona iha sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 23 fulan-setembru tinan 2020, propoin ba Prezidente Repúblika kona-ba estensaun Estadu Emerjénsia ba loron 30 tan. Hafoin hetan paresér pozitivu sira husi Konsellu Estadu no Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nian, Parlamentu Nasionál, iha dadeer loron 3 fulan-outubru, autoriza Prezidente Repúblika atu deklara renovasaun estadu emerjénsia ba daneen, dezde mosu pandemia COVID-19, ne’ebé konsidera indispensavel “tanba haree ba risku importasaun no propagasaun vírus SARS-CoV-2 nian ne’ebé bele mosu tuirmai iha territóriu nasionál”.

Iha loron Dekretu Prezidensiál nian publika, Governu, iha sorumutuk estraordinária Konsellu Ministrus nian, aprova medida sira ba ezekusaun estadu emerjénsia nian.

Husi medida oioin ne’ebé hetan ona aprovasaun, balu maka reforsu regra entrada nian sira iha territóriu nasionál husi fronteira rai-maran, ho bandu ba ema atu hakat liu fronteira rai-maran ba fin tradisaun ka kostume nian no ba asesu ba merkadu hirak ne’ebé regula ona, no ho aplikasaun multa ho osan dolar amerikanu 30 to’o 250 no obrigasaun atu selu kustu ba despeza sira ne’ebé rezulta husi kuarentena ba se de’it maka tama iha país ne’e liuhusi dalan ilegál.

Dekretu Governu nian ne’e determina katak indivíduu sira ho nasionalidade rai seluk nian ne’ebé hakarak tama iha territóriu nasionál liuhusi fronteira rai-maran tenke halo rejistu no husu autorizasaun tama nian iha postu konsulár sira.

Obrigatoriedade atu indivíduu hotu-hotu ne’ebé hakarak tama ka sai husi territóriu nasionál hodi sujeita ba kontrolu sanitáriu no bandu atu sa’e bis-kota (autokarru), roo ka aviaun, ba ema hotu ne’ebé hatudu sintoma sira COVID-19 nian, mantein nafatin.

Sidadaun sira ne’ebé hakarak tama mai iha rai laran iha nafatin obrigasaun atu halo teste kona-ba COVID-19 no halo tuir períodu mínimu loron 14 kuarentena nian. Prazu ida-ne’e la aplika ba membru tripulasaun sira husi aviaun hirak ne’ebé asegura transporte ne’ebé tula pasajeiru ka merkadoria entre nasaun no motorista sira ne’ebé lori kareta boot sira hodi tula merkadoria entre nasaun liuhusi rai-maran. Bainhira husi diagnóstiku maka deskobre katak hetan moras COVID-19, tenke sujeita ba izolamentu terapéutiku.

Sujeita mós ba kuarentena ho durasaun mínima loron sanulu-resin-haat, indivíduu sira ne’ebé aprezenta sintoma sira COVID-19 nian, ne’ebé deskonfia hetan ona infesaun husi SARS-CoV-2, maibé ninia teste COVID-19 nian seidauk remata, ne’ebé refere ba profisionál saúde nian sira ne’ebé servisu iha sentru izolamentu, iha ne’ebé sira tau-matan ba infetadu SARS-Cov-2 nian ka ne’ebé iha kontaktu besik, hela hamutuk ka partilla ambiente ne’ebé hanesan ho ema ne’ebé sofre moras COVID-19 nian.

Depeza sira ne’ebé relasiona ho kuarentena,indivíduu ida-idak maka sei selu, banhira sira kumpre izolamentu ne’e iha estabelesimentu saúde, uma ka iha sentru izolamentu privadu.

Dekretu Governu nian indika mós katak indivíduu hotu-hotu ne’ebé hela iha Timor-Leste sujeita ba devér kolaborasaun nian, no tenke adota no promove komportamentu distánsia sosiál no etiketa respiratóiria, liuliu evita partisipa iha sorumutuk ne’ebé halibur ema barak, mantein distánsia, maizoumenus metru ida ho balun, ho indivíduu sira seluk ne’ebé la hela hamutuk ho ita iha uma kain ida , uza máskara oin nian ne’ebé taka inus no ibun bainhira tenke permanese iha espasu ba utilizasaun públika ne’ebé taka metin no fase liman beibeik, liuliu bainhira tama ba loja ka edifísiu servisu administrasaun públika ninia laran

To’o oras ne’e, Timor-Leste rejista ona kazu infetadu hamutuk na’in 28 husi SARS-CoV-2, no husi númeru ida-ne’e, na’in 27 rekupera ona no agora daudaun iha kazu ativu ida.

Iha mundu tomak, númeru ema ne’ebé infetadu liu ona husi millaun 35, no halo ema millaun ida resin maka mate ona. Ema hamutuk millaun 26 resin maka rekupera ona husi moras ne’e.

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=25816