Parlamentu Nasionál aprova OJE ba tinan 2020 iha jeneralidade sein votu kontra iha

Ses. 02 outubru 2020, 17:42h
IMG_0134

Parlamentu Nasionál (PN) ohin, loron 2 fulan-outubru tinan 2020, aprova ona Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan 2020 iha jeneralidade, ho votu afavór 44, kontra zero no abstensaun 21. Tuirmai, sei halo fali diskusaun no votasaun iha espesialidade, ne’ebé sei hahú iha loron-segunda oinmai.

Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, iha ninia intervensaun enserramentu ba plenáriu loron rua ne’e nian, agradese “ba membru parlamentu sira hotu ne’ebé hatudu sira-nia apoiu ba Orsamentu Jerál Estadu nian ne’e” no agradese mós “ba kontribuisaun husi partidu opozisaun sira durante debate loron rua ne’e”. Primeiru-Ministru mós hatutan katak “Governu fiar, ikusmai, hafoin aprezenta orsamentu tinan 2020 nian dala tolu, agora bele hetan ona rezultadu pozitivu ida ba esforsu no kontribuisaun [husi Governu], ho viabilizasaun Orsamentu Jerál Estadu tinan 2020 nian”.

OJE 2020 nian, ne’ebé Xefe Governu, durante ninia intervensaun iha aprezentasaun dokumentu nian, hanaran ho “orsamentu Rezisténsia no Reziliénsia nian” no “Esperansa nian iha Retoma no iha Rekuperasaun”, iha montante totál dolar amerikanu millaun 1,497.

Iha tinan ne’ebé mosu mós pandemia COVID-19, reflete mós iha OJE ba 2020, resposta Governu nian ba efeitu negativu sira husi COVID-19 nian, tantu iha nivel impaktu ba saúde nune’e mós ba ekonomia. Hafoin Programa Estabilizasaun Ekonómika no Sosiál, ne’ebé hahú kedas hafoin surtu dahuluk krize ne’e nian, ne’ebé kompostu husi medida konkreta sanulu-resin-sia, agora prioridade sei fó fali ba implementasaun medida sira prazu-badak nian, ne’ebé tau ona iha Planu Rekuperasaun Ekonómika, hanesan:

Bote ai-han (Cesta Básica), hodi tulun família sira atu hatán ba sira-nia nesesidade bázika sira, maibé iha tempu hanesan promove mós produsaun no konsumu produtu ai-han nian sira ne’ebé timoroan prodús, hodi kontribui ba objetivu sira kona-ba kriasaun empregu, apoiu ba empriendedorizmu, autoempregu, inovasaun, inisiativa privada, komunitária no kooperativa;

Medida sira ba Retoma ekonomia nian, ho atribuisaun subsídiu sira atu tulun entidade empregadór no emprezáriu individuál sira, ho atensaun espesiál ba setór estratéjiku importante Turizmu nian, setór ida-ne’ebé afetadu liu husi krize ne’e;

Medida sira ba Dispensa Kontributiva, hodi la kobra reseita sira kona-ba impostu, taxa ka renda husi empreza sira, iha momentu ne’ebé sira hasoru prejuízu no lakon rendimentu;

Medida sira ba apoiu ba Traballadór Informál sira, hodi motiva sira atu rejista an iha rejime seguransa sosiál nian oin-oin ne’ebé eziste, nune’e bele kontribui ba inkluzaun no redusaun pezu ekonomia informál nian iha ita-nia sosiedade, nune’e mós atu aumenta universu asaun nian husi ita-nia sistema protesaun sosiál nian.

Prevee katak votasaun finál globál nian kona-ba OJE 2020 sei halo iha loron 8 oinmai no Proposta Lei ne’e sei entrega ba Prezidente Repúblika iha loron 9 fulan-outubru ne’e.

   Ba leten