Sekretáriu Estadu Ambiente partisipa iha konferénsia luzófona kona-ba enerjia no klima

Kin. 01 outubru 2020, 11:05h
ccc4ee3b39a489038d1a44b97a7df599cc04b001f22bf1536cb8a1c0f4350220-rimg-w526-h296-gmir

Sekretáriu Estadu Ambiente, Demétrio do Amaral de Carvalho, partisipa ona, iha loron 1 fulan-outubru tinan 2020 (oras Timor-Leste nian), hodi Governu Timor-Leste nia naran, iha Konferénsia Dijitál “Ambiente iha Portugés”, iha ámbitu Forum Enerjia no Klima.

Sorumutuk ne’ebé hala’o liuhusi videokonferénsia, halibur hamutuk responsavel hotu-hotu ba pasta Ambiente nian husi país luzófonu sira: Angola, Brazil, Kabu Verde, Giné-Bissau, Giné Ekuatoriál, Mosambike, Portugál, Saun Tomé no Prínsipe no Timor-Leste.

Eventu ne’e taka ona siklu konferénsia dijitál 23 nian, kona-ba solusaun sira ba krize klimátika, ne’ebé promove husi Forum Enerjia no Klima, ne’ebé, husi kedas fulan-abril, halibur hamutuk espesialista husi país oin-oin, ho objetivu atu halibur kontributu husi Siénsia, Polítika, Empreza sira no Sosiedade Sivíl.

Ho rezultadu husi debate sira, Forum hakarak, oras ne’e, harii ekipa traballu ho objetivu atu prodús proposta mudansa no projetu asaun klimátika nian.

Iha nia intervensaun, Sekretáriu Estadu Ambiente afirma fali kompromisu Timor-Leste nia atu hasa’e metas fornesimentu enerjia renovavel iha Timor-Leste, bazeia ba kompromisu ne’ebé mak estabelese ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030 (PED).

Maske esforsu ne’ebé hala’o ona hodi kumpre metas PED nian, Timor-Leste sei depende nafatin ba kombustivel fosil sira iha sistema eletrifikasaun nasionál nian.

Maske nune’e, Timor-Leste iha mehi atu atinje utilizasaun enerjia renovavel 50% to’o 2030, iha territóriu laran tomak.

Governante ne’e esplika katak Governu define ona asaun prioritária 26 ne’ebé relasiona ho ambiente, no asaun rua husi sira ne’e refere ba enerjia renovavel, ne’ebé mak asaun ida ba realizasaun estudu viabilidade iha país laran tomak no ida seluk, ba dezenvolvimentu projetu-pilotu produsaun enerjia renovavel nian.

Ministru Obras Públikas, nu’udar responsavel ba área eletrisidade nian, durante periodu 2020 to’o 2021, instala hela painél solár unidade rihun tolu iha abitasaun família sira iha área remota no izolada país nian.

VIII Governu tenta mós ona atu kapitaliza fundus husi rai-li’ur ba atividade ambientál sira.

Iha 2018, asina ona memorandu entendimentu ida ho entidade setór privadu ba konstrusaun plataforma ida painél solár nian iha Timor-Leste, ne’ebé permite atu kontribui ho MW26, hodi atinje 30% husi totál ne’ebé mak ambisiona ona.

Sekretáriu Estadu hatutan tan katak estudu ida husi tinan 2011 refere katak Timor-Leste iha potensiál atu kapitaliza enerjia renovável, ho kapasidade liu MW400, ne’ebé bele garante asesu eletrisidade ne’ebé mai husi fonte enerjia renovavel iha país laran tomak.

Atu hatán ba krize klimátika mundiál, Timor-Leste, iha tinan 2007, ratifika ona Konvensaun Kuadru Nasoins Unidas nian ba Alterasaun Klimátika sira (UNFCCC, sigla iha lian inglés) no, husi kedas tempu ne’ebá, dezenvolve hela lejizlasaun no regulamentasaun hodi hasoru alterasaun klimátika sira.

Iha tinan 2009, Timor-Leste prodús ona nia planu nasionál hodi adapta ba alterasaun klimátika sira, ne’ebé inklui mós ba asaun sira ne’ebé relasiona ho enerjia renovavel.

   Ba leten