Governu no Parlamentu Nasionál hahú Diskusaun iha Jeneralidade ba Orsamentu Jerál Estadu tinan 2020

Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2020 ohin, loron 1 fulan-outubru tinan 2020, ne’ebé Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, aprezenta ona ba Parlamentu Nasionál, hodi marka inísiu diskusaun no votasaun Orsamentu Jerál Estadu tinan 2020 nian.

Projetu Proposta Lei OJE tinan 2020 nian, ho montante ida dolar amerikanu millaun rihun 1,497, atu kobre ba nesesidade husi programa no prioridade nasionál sira ne’ebé define ona husi Governu Konstitusionál VIII, liuliu ba nivel estabilizasaun setór sosiál no setór ekonómiku, no ba prosesu reforma institusionál sira ne’ebé la’o hela. Dokumentu ne’e integra mós despeza sira kona-ba resposta ba KOVID-19 no ba medida sira rekuperasaun ekonómika nian.

Primeiru-Ministru, iha ninia diskursu, hahú fó hanoin katak aprezentasaun ida-ne’e hala’o “iha sirkunstánsia sira ne’ebé exesionál tebes, bainhira pasa fulan sanulu ho ezekusaun orsamentál iha rejime duodésimu” ne’ebé destaka “entendimentu boot no luan”, “ ne’ebé permite ona hodi hakat liu “husi períodu inserteza no impase polítiku iha nivel nasionál” ne’ebé provoka husi “rejeisaun husi Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu daruak nian” no ne’ebé garante “ maioria parlamentár foun ida, ne’ebé bele lidera país to’o mandatu remata, hodi dezblokeia impase governativu ne’ebé dura  kedas husi tinan 2018 no hodi kompleta ona membru sira Governu Konstitusionál VIII nian, ne’ebé hamutuk iha misaun atu ezekuta programa Governu nian ida-ne’ebé konsensuál, atu atinje meta no indikadór sira, tuir objetivu hirak ne’ebé maka hatuur ona”.

Xefe Governu fiar katak “ida ne’e Orsamentu Rezisténsia no Reziliénsia, no ne’ebé mak programa, medida no resposta sira ne’ebé aprezenta ona iha ne’e, hatudu klaru kona-ba ezekusaun orsamentál fulan sanulu nian, ne’ebé kontribui ativamente ba metigasaun impaktu negativu sira ne’ebé kauza husi impase polítiku, husi dezastres naturais no husi krize COVID-19 nian, atu hatán ba nesesidade urjente sira no estabiliza ita-nia sosiedade no ekonomia, iha momentu resesaun no kontrasaun ekonómika ne’ebé jeneralizada iha nasaun sira hotu iha Mundu”.

Na’i Ulun ne’e hatutan tan katak, ida ne’e “Orsamentu Esperansa atu Hahú fali no iha Rekuperasaun” no “oportunidade loloos ida atu labele fila-fali ba kotuk, ba pontu molok krize, maibé atu Transforma Timor-Leste sai nasaun ida ne’ebé sólidu no inkluzivu, iha kumprimentu ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál no iha Roteiru Implementasaun ba Objetivu sira Dezenvolvimentu Sustentavel nian”.

Governante ne’e hakotu ninia intervensaun hodi afirma katak Governu hakarak “país ida ne’ebé iha oportunidade ba ema hotu, país ida ne’ebé iha liberdade, país eskolla nian ida, iha ne’ebé sidadaun idak-idak bele konstroi, ho felisidade, ninia projetu moris nian”.

Dotasaun Orsamentu Jerál Estadu tinan 2020 fahe ba parte, tuir klasifikasaun ekonómika:

Husi montante totál rihun millaun dolar amerikanu 1,497, millaun 708,7 korresponde ba valór totál husi orsamentu ne’ebé prevee hodi ezekuta husi fulan-novembru to’o fulan-dezembru tinan 2020, maka montante totál husi millaun 671,29 ne’ebé korresponde ba valór totál ne’ebé ezekuta ona husi fulan-janeiru to’o loron 30 fulan-setembru tinan 2020 no dolar amerikanu millaun 117,7 korresponde ba valór totál husi dotasaun orsamentál temporária ne’ebé prevee ba fulan-outubru iha ámbitu rejime duodesimál nian.

Governu entrega projetu Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2020 ba Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Guterres, iha loron 15 fulan setembru, ho pedidu apresiasaun nian ba proposta ho karater urjente, ne’ebé aseita husi Parlamentu Nasionál, iha sesaun plenária estraordinária loron 17 fulan setembru.

Prevee katak diskusaun no votasaun iha jeneralidade sei prolonga to’o aban no debate iha espesialidade sei hahú iha segunda oinmai, no hakotu iha loron 8 fulan outubru ho votasaun finál globál. Redasaun finál sei haruka ba Prezidente Repúblika iha loron 9 fulan outubru.

 

timor-leste.gov.tl/wp-content/uploads/2020/10/TT-Diskursu-generalidade-OGE-2020.pdf

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=25782