Kongresu Asosiasaun Halibur Defisiénsia Matan Timor-Leste

Seg. 17 agostu 2020, 10:49h
117784968_150959366645370_1951444056068127501_o

Asosiasaun Halibur Defisiénsia Matan Timor-Leste (AHDMTL) hala’o kongresu husi loron 12 to’o loron 14 fulan-agostu, iha Dili. Eventu ne’e konta ho diskursu maklokek nian husi Vise-Primeira-Ministra no Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Armanda Berta dos Santos no ho intervensaun enserramentu nian husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Fidelis Manuel Leite Magalhães.

AHDMTL ne’e organizasaun naun governamentál ida ne’ebé harii iha tinan 2011, ho ninia misaun atu promove direitu husi ema sira ho defisiénsia matan nian, liuliu liuhusi asesu ba edukasaun, saúde, justisa no emprego.

Kongresu ida-ne’e, ne’ebé hala’o tinan lima dala ida, ninia objetivu mak atu fó biban ba membru no reprezentante sira husi munisípiu ida-idak hodi hato’o sira-nia sujestaun no rekomendasaun sira, ne’ebé kontribui ho krítika konstrutiva no ideia sira ba atividade organizasaun ne’e nian. Durante iha loron tolu eventu ne’e nian, partisipante sira mós analiza ona relatóriu finanseiru husi tinan 2017 to’o tinan 2020 no planu estratéjiku ba períodu tinan 2020 to’o tinan 2030. Sira mós hili ona membru sira ba Konsellu Fiskál ba tinan lima oinmai.

Iha ninia diskursu, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus hatete katak “Governu haka’as an liután atubele kontribui ba país ida-ne’ebé dezenvolvidu, ho oportunidade ba timoroan tomak, ne’ebé inklui sidadaun sira ho defisiénsia, atu nune’e sira bele partisipa proativamente iha ita-nia sosiedade, iha ita-nia dezenvolvimentu no iha konstrusaun ita-nia nasaun nian.

Ministru ne’e hatete katak “nasaun ida la kompleta bainhira ema balun de’it maka hetan oportunidade” no “bainhira sira seluk la hetan oportunidade sira no sira tenke haka’as an nafatin atu hakat liu dezafiu boot sira iha sira-nia moris”.

Na’i-ulun ne’e remata ninia intervensaun ho espresa ninia admirasaun ba membru AHDMTL nian sira, iha ne’ebé “sira-nia forsa no sira-nia determinasaun atu hakat liu difikuldade sira, sai hanesan fonte inspirasaun nian ida ba nasaun tomak” no nia enkoraja ona “atu sira kontinua partisipa ativamente iha polítika, iha sosiedade sivíl no iha entidade hotu-hotu, atu nune’e sira labele haluha ini-nia preokupasaun sira”.

Eventu ne’e konta mós ho prezensa husi responsavel sira husi organizasaun governamentál no naun governamentál, nasionál no internasionál, no akadémiku sira.

   Ba leten